Srpska akademija znanosti i umjetnosti: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Donatus (razgovor | doprinosi)
m arhiv je također hrvatska riječ
Redak 4: Redak 4:


* prirodno-matematičkih nauka ([[Hrvatski jezik|hrv]]. prirodno-matematičkih znanosti)
* prirodno-matematičkih nauka ([[Hrvatski jezik|hrv]]. prirodno-matematičkih znanosti)
* tehničkih nauka ([[Hrvatski jezik|hrv]]. tehmičkih znanosti)
* tehničkih nauka ([[Hrvatski jezik|hrv]]. tehničkih znanosti)
* medicinskih nauka ([[Hrvatski jezik|hrv]]. medicinskih ili zdravstvenih znanosti)
* medicinskih nauka ([[Hrvatski jezik|hrv]]. medicinskih ili zdravstvenih znanosti)
* literature i jezika ([[jezik]]a i [[književnost]]i)
* literature i jezika ([[jezik]]a i [[književnost]]i)
Redak 38: Redak 38:
==Arhivi==
==Arhivi==


Akademija ima i svoju Pismohranu, u kojoj se nalaze stare povelje, rukopisi i stare tiskane knjige, [[Turski jezik|turski]] i [[Arapski jezik|arapski]] rukopisi i dokumenti i dr.
Akademija ima i svoj Arhiv, u kojoj se nalaze stare povelje, rukopisi i stare tiskane knjige, [[Turski jezik|turski]] i [[Arapski jezik|arapski]] rukopisi i dokumenti i dr.


[[Kategorija:Srbija]]
[[Kategorija:Srbija]]

Inačica od 13. veljače 2007. u 14:02

Zgrada SANU u Beogradu

Srpska akademija znanosti i umjetnosti (srp.: Srpska akademija nauka i umetnosti, SANU), najviša srpska znanstvena ustanova, sa sjedištem u Beogradu. Razvila se iz Družstva srbske slovesnosti (1842.-1864.) i Srpskog učenog družstva (1864.-1892.). Godine 1841. objavljen je Ustav Družstva srbske slovesnosti, a 1842. postavljeni su prvi članovi. Glavni cilj Društva bilo je usavršavanje srpskog jezika i širenje znanosti. Društvo je izdavalo Glasnik Družstva srbske slovesnosti (izašlo 17 knjiga) i Zasebna izdanja (popularno-znanstvenog karaktera). Od 10. broja Glasnika rasprave su pisane Vukovim pravopisom. Ukazom od 5. travnja 1887. postavljeno je u Srbskoj kraljevskoj akademiji prvih 16 članova, a prvi je njen predsjednik Josip Pančić. Akademija se tada dijelila u 4 reda: Akademija prirodnih nauka, nauka filozofskih, nauka društvenih i nauka umjetnosti. Poslije Oslobođenja, sredinom 1947. promijenjen je naziv Akademije u Srpska akademija nauka, a od 1960. naziva se Srpska akademija nauka i umetnosti.

Akademija se danas dijeli na 7 odjeljenja:

  • prirodno-matematičkih nauka (hrv. prirodno-matematičkih znanosti)
  • tehničkih nauka (hrv. tehničkih znanosti)
  • medicinskih nauka (hrv. medicinskih ili zdravstvenih znanosti)
  • literature i jezika (jezika i književnosti)
  • društvenih nauka (društvenih znanosti)
  • likovne i muzičke umetnosti (hrv. likovne i glazbene umjetnosti)
  • istorijskih nauka (od 1971.,hrv. povijesnih znanosti)

Članovi su akademici i dopisnici, kao i počasni članovi. Najviši je organ Akademijina Skupština. Po novom zakonu Akademija je radna ustanova, za razliku od negdašnje, uglavnom reprezentativne i izdavačke ustanove.

Izdavačka djelatnost

Glavna su izdanja Akademije

  • Glas (od 1887.)
  • Spomenik (od 1888.)
  • Godišnjak (od 1888.)
  • Spomenica (1888.).

Pojedina odjeljenja tiskala su svoja posebna izdanja:

  • Geologija Srbije
  • Osnova za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije
  • Dubrovačka numizmatika
  • Dušanov zakonik
  • Daničićev zbornik
  • Svetosavski zbornik
  • Srpski etnografski zbornik
  • Život i običaji narodni
  • Zbornik za istoriju, književnost i jezik srpskog naroda (hrv. Zbornik za povijest, književnost i jezik srpskog naroda)

Jedan od pothvata Akademije je pokretanje Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika (hrv. Rječnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika), od kojega je do 1979. objavljeno 10 knjiga.

Arhivi

Akademija ima i svoj Arhiv, u kojoj se nalaze stare povelje, rukopisi i stare tiskane knjige, turski i arapski rukopisi i dokumenti i dr.