Clermont-Ferrand: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 68: | Redak 68: | ||
Clermont-Ferrand je jedan od najstarijih francuskih gradova. Prvi put ga spominje grčki geograf [[Strabon]]. U ta vremena grad se zvao Nemessos, što je bila galska riječ za svetu šumu. U okolini Clermont-Ferranda je bila čuvena bitka kod Gergovije [[52. pr. Kr.]] u kojoj su [[Gali]] pod vodstvom [[Vercingetoriks]]a pobjedili [[Rimsko Carstvo|Rimljane]] pod vodstvom [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]]. Nakon rimskog osvajanja grad je dobio ime Augustonemetum, ime u kome se miješa izvorno galsko ime sa imenom cara [[Oktavijan August|Oktavijana Augusta]]. U 2. stoljeću po. Kr imao je 15.000-30.000 stanovnika, pa je bio jedan od najvećih gradova Galije. U kasnom 5. stoljeću dolazi do invazije [[Vizigoti|Vizigota]], pa je grad opsjedao [[Eurik]]. Iako je [[Sidonije Apolinar]] najprije obranio grad, ipak je grad postao [[475.]] dio Vizigotske kraljevine. Generaciju kasnije dolazi pod kontrolu [[Franačka|Franaka]]. Grad je [[848.]] preimenovan u Clermont. Tijekom toga razdoblja bio je biskupski grad, kojim je vladao [[biskup]]. [[Urban II.|Papa Urban II.]] je pozvao [[1095.]] u [[Prvi križarski rat]] na [[Koncil u Clermontu|koncilu u Clermontu]]. Da bi se suprostavili biskupskoj moći vojvode od [[Auvergne|Auvergenea]] su [[1120.]] osnovale grad Montferrand. Clermont [[1551.]] postaje kraljevski grad, a [[1610.]] je postao vlasništvo krune. Clermont i Montferrand su [[1630.]] nasilno spojeni u jedan grad posebnim ediktom. Tu uniju je drugim ediktom potvrdio [[Luj XV., kralj Francuske]] [[1731.]] Tada je Montferrand postao samo satelitski grad Clermonta. Montferrand je tri puta tražio razdvajanje od Clermonta: [[1789.]],[[1848.]] i [[1863.]] |
Clermont-Ferrand je jedan od najstarijih francuskih gradova. Prvi put ga spominje grčki geograf [[Strabon]]. U ta vremena grad se zvao Nemessos, što je bila galska riječ za svetu šumu. U okolini Clermont-Ferranda je bila čuvena bitka kod Gergovije [[52. pr. Kr.]] u kojoj su [[Gali]] pod vodstvom [[Vercingetoriks]]a pobjedili [[Rimsko Carstvo|Rimljane]] pod vodstvom [[Gaj Julije Cezar|Julija Cezara]]. Nakon rimskog osvajanja grad je dobio ime Augustonemetum, ime u kome se miješa izvorno galsko ime sa imenom cara [[Oktavijan August|Oktavijana Augusta]]. U 2. stoljeću po. Kr imao je 15.000-30.000 stanovnika, pa je bio jedan od najvećih gradova Galije. U kasnom 5. stoljeću dolazi do invazije [[Vizigoti|Vizigota]], pa je grad opsjedao [[Eurik]]. Iako je [[Sidonije Apolinar]] najprije obranio grad, ipak je grad postao [[475.]] dio Vizigotske kraljevine. Generaciju kasnije dolazi pod kontrolu [[Franačka|Franaka]]. Grad je [[848.]] preimenovan u Clermont. Tijekom toga razdoblja bio je biskupski grad, kojim je vladao [[biskup]]. [[Urban II.|Papa Urban II.]] je pozvao [[1095.]] u [[Prvi križarski rat]] na [[Koncil u Clermontu|koncilu u Clermontu]]. Da bi se suprostavili biskupskoj moći vojvode od [[Auvergne|Auvergenea]] su [[1120.]] osnovale grad Montferrand. Clermont [[1551.]] postaje kraljevski grad, a [[1610.]] je postao vlasništvo krune. Clermont i Montferrand su [[1630.]] nasilno spojeni u jedan grad posebnim ediktom. Tu uniju je drugim ediktom potvrdio [[Luj XV., kralj Francuske]] [[1731.]] Tada je Montferrand postao samo satelitski grad Clermonta. Montferrand je tri puta tražio razdvajanje od Clermonta: [[1789.]],[[1848.]] i [[1863.]] |
||
== Obrazovanje == |
|||
* [[ESC Clermont Business School]] |
|||
== Vidi i: == |
== Vidi i: == |
||
Inačica od 18. travnja 2020. u 10:19
| Clermont-Ferrand | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 45°46′N 3°4′E / 45.767°N 3.067°E | |||
| Država |  Francuska
| ||
| Regija | Auvergne | ||
| Četvrti | općine | ||
| Osnivanje | oko godine 50. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Serge Godard (2008.-2014.) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 42,67 km² | ||
| Visina | 358 m | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 467 178 | ||
| - Gustoća | 3003 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | GMT (UTC+0) | ||
| - Ljeto (DST) | BST (UTC+1) | ||
| Poštanski broj | 63000, 63100 | ||
| Službena stranica [1] | |||
.svg)
Clermont-Ferrand je grad i općina u Francuskoj u regiji Auvergne. Nalazi se u velikom industrijskom području u Centralnom masivu. Grad je čuven po nizu ugašenih vulkana, koji ga okružuju. Najpoznatiji od njih je Puy-de-Dôme, koji se nalazi na 13 kilometara od grada i na kome se nalazi telekomunikacijska antena.
Povijest
Clermont-Ferrand je jedan od najstarijih francuskih gradova. Prvi put ga spominje grčki geograf Strabon. U ta vremena grad se zvao Nemessos, što je bila galska riječ za svetu šumu. U okolini Clermont-Ferranda je bila čuvena bitka kod Gergovije 52. pr. Kr. u kojoj su Gali pod vodstvom Vercingetoriksa pobjedili Rimljane pod vodstvom Julija Cezara. Nakon rimskog osvajanja grad je dobio ime Augustonemetum, ime u kome se miješa izvorno galsko ime sa imenom cara Oktavijana Augusta. U 2. stoljeću po. Kr imao je 15.000-30.000 stanovnika, pa je bio jedan od najvećih gradova Galije. U kasnom 5. stoljeću dolazi do invazije Vizigota, pa je grad opsjedao Eurik. Iako je Sidonije Apolinar najprije obranio grad, ipak je grad postao 475. dio Vizigotske kraljevine. Generaciju kasnije dolazi pod kontrolu Franaka. Grad je 848. preimenovan u Clermont. Tijekom toga razdoblja bio je biskupski grad, kojim je vladao biskup. Papa Urban II. je pozvao 1095. u Prvi križarski rat na koncilu u Clermontu. Da bi se suprostavili biskupskoj moći vojvode od Auvergenea su 1120. osnovale grad Montferrand. Clermont 1551. postaje kraljevski grad, a 1610. je postao vlasništvo krune. Clermont i Montferrand su 1630. nasilno spojeni u jedan grad posebnim ediktom. Tu uniju je drugim ediktom potvrdio Luj XV., kralj Francuske 1731. Tada je Montferrand postao samo satelitski grad Clermonta. Montferrand je tri puta tražio razdvajanje od Clermonta: 1789.,1848. i 1863.
Obrazovanje
Vidi i:
- sveta Jurja iz Clermonta
Vanjske poveznice
- Official Clermont-Ferrand town homepage
- Unofficial Clermont-Ferrand website
- Clermont-Ferrand film festival
- Joan of Arc's Letter to Clermont-Ferrand - Pismo Ivane Orleanske gradu 1429.