Transhumanizam: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 15: | Redak 15: | ||
[[Kategorija:Etika]] |
[[Kategorija:Etika]] |
||
[[Kategorija:Filozofska antropologija]] |
[[Kategorija:Filozofska antropologija]] |
||
[[Kategorija |
[[Kategorija:Filozofske teorije]] |
||
[[Kategorija:Metafizika]] |
[[Kategorija:Metafizika]] |
||
[[Kategorija:Moderna filozofija]] |
[[Kategorija:Moderna filozofija]] |
Inačica od 30. travnja 2020. u 18:29
Transhumanizam (ponekad skraćen kao >H or H+) je međunarodni intelektualni i kulturni pokret koji podržava uporabu novih znanosti i tehnologija za poboljšanje ljudskih mentalnih i fizičkih sposobnosti i prirođenih vještina, te poništenje onoga što se smatra nepoželjnim i nepotrebnim aspektima ljudskog stanja, kao što su glupost, patnja, bolest, starenje i neželjena smrt. Transhumanistički mislioci proučavaju mogućnosti i posljedice razvoja tehnika poboljšanja čovjeka i drugih emergentnih tehnologija za ove svrhe. Moguće opasnosti, baš kao i beneficije, moćnih novih tehnologija koje bi mogle korjenito izmijeniti uvjete čovjekova života su također predmet brige transhumanističkog pokreta.[1]
Iako prva poznata uporaba naziva "transhumanizam" datira iz 1957., suvremeno značenje je rezultat 1980-ih, kad je skupina znanstvenika, umjetnika i futurista iz SAD-a počela organizirati ono što je preraslo u transhumanistički pokret. Transhumanistički mislioci postuliraju da će ljudska bića s vremenom biti transformirana u bića s toliko poboljšanim sposobnostima koja bi opravdala naziv "postčovjek."[1]
Transhumanističko predviđanje duboko promijenjene budućnosti čovječanstva je privukla mnoge zagovornike i kritike iz širokog spektra perspektiva. Transhumanizam je opisan od strane jednog od podržavatelja kao "pokret koji utjelovljuje najizazovnije, najhrabrije, najmaštovitije i najidealističkije težnje čovječanstva,"[2] dok ga je jedan od istaknutih protivnika opisao kao jednu od najopasnijih ideja na svijetu.[3]
Neki autori smatraju da je čovječanstvo već bi transhuman, jer medicinski napredak u posljednjih nekoliko stoljeća znatno su promijenili naše vrste. Međutim, to ne bi bilo u svjesnom način i stoga transhumanizam.[4]
Izvori
- ↑ a b Bostrom, Nick. 2005. A history of transhumanist thought (PDF) (disertacija). Pristupljeno 21. veljače 2006.
- ↑ Bailey, Ronald. 2004. Transhumanism: the most dangerous idea? (disertacija) pristupljeno 20. veljače 2006.
- ↑ Fukuyama, Francis. 2004. The world's most dangerous ideas: transhumanism (disertacija). Pristupljeno 1. svibnja 2006.
- ↑ Casas, Miquel (2017). El fin del Homo sapiens: La naturaleza y el transhumanismo. Madrid: Ápeiron.