Transhumanizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 15: Redak 15:
[[Kategorija:Etika]]
[[Kategorija:Etika]]
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija:Filozofska antropologija]]
[[Kategorija;Filozofske teorije]]
[[Kategorija:Filozofske teorije]]
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Metafizika]]
[[Kategorija:Moderna filozofija]]
[[Kategorija:Moderna filozofija]]

Inačica od 30. travnja 2020. u 18:29

Oznaka transhumanizma

Transhumanizam (ponekad skraćen kao >H or H+) je međunarodni intelektualni i kulturni pokret koji podržava uporabu novih znanosti i tehnologija za poboljšanje ljudskih mentalnih i fizičkih sposobnosti i prirođenih vještina, te poništenje onoga što se smatra nepoželjnim i nepotrebnim aspektima ljudskog stanja, kao što su glupost, patnja, bolest, starenje i neželjena smrt. Transhumanistički mislioci proučavaju mogućnosti i posljedice razvoja tehnika poboljšanja čovjeka i drugih emergentnih tehnologija za ove svrhe. Moguće opasnosti, baš kao i beneficije, moćnih novih tehnologija koje bi mogle korjenito izmijeniti uvjete čovjekova života su također predmet brige transhumanističkog pokreta.[1]

Iako prva poznata uporaba naziva "transhumanizam" datira iz 1957., suvremeno značenje je rezultat 1980-ih, kad je skupina znanstvenika, umjetnika i futurista iz SAD-a počela organizirati ono što je preraslo u transhumanistički pokret. Transhumanistički mislioci postuliraju da će ljudska bića s vremenom biti transformirana u bića s toliko poboljšanim sposobnostima koja bi opravdala naziv "postčovjek."[1]

Transhumanističko predviđanje duboko promijenjene budućnosti čovječanstva je privukla mnoge zagovornike i kritike iz širokog spektra perspektiva. Transhumanizam je opisan od strane jednog od podržavatelja kao "pokret koji utjelovljuje najizazovnije, najhrabrije, najmaštovitije i najidealističkije težnje čovječanstva,"[2] dok ga je jedan od istaknutih protivnika opisao kao jednu od najopasnijih ideja na svijetu.[3]

Neki autori smatraju da je čovječanstvo već bi transhuman, jer medicinski napredak u posljednjih nekoliko stoljeća znatno su promijenili naše vrste. Međutim, to ne bi bilo u svjesnom način i stoga transhumanizam.[4]

Izvori

  1. a b Bostrom, Nick. 2005. A history of transhumanist thought (PDF) (disertacija). Pristupljeno 21. veljače 2006.
  2. Bailey, Ronald. 2004. Transhumanism: the most dangerous idea? (disertacija) pristupljeno 20. veljače 2006.
  3. Fukuyama, Francis. 2004. The world's most dangerous ideas: transhumanism (disertacija). Pristupljeno 1. svibnja 2006.
  4. Casas, Miquel (2017). El fin del Homo sapiens: La naturaleza y el transhumanismo. Madrid: Ápeiron.