Prijeđi na sadržaj

Patnja

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta 10000. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Patnja ožalošćenih ljudi.

Patnja ili šire bol iskustvo je nelagode i odbojnosti povezano s percepcijom prijetnje ili štete kod pojedinca.[1] Patnja je osnovni element koji čini negativni raspon čuvstvenih pojava. Suprotno od patnje je zadovoljstvo ili sreća.

Patnja se često kategorizira kao fizička ili mentalna. Može doći u raznim stupnjevima intenziteta, od blage do nepodnošljive. Čimbenici trajanja i učestalosti pojavljivanja obično se kombiniraju s faktorom intenziteta. Stavovi prema patnji mogu se jako razlikovati, kod pojedinca koji pati ili kod drugih ljudi, ovisno o tome da li je patnja moguće izbjeći ili je neizbježna, korisna ili beskorisna, zaslužena ili nezaslužena.

Patnja se pojavljuje u životima živih bića na brojne načine, često dramatično. Kao rezultat toga, mnoga područja ljudske djelatnosti suočavaju se s nekim oblikom patnje. Ti aspekti mogu uključivati: ​​prirodu patnje, njezin proces, njezino podrijetlo i uzroke, povezana osobna, društvena i kulturna ponašanja,[2] i njezino liječenje.

Patnja i zadovoljstvo su negativni i pozitivni osjećaji, koje psiholozi često identificiraju kao temeljne za naše emocionalne živote. Evolucijska uloga tjelesne i mentalne patnje, kroz prirodnu selekciju, je primordijalna: ona upozorava na prijetnje, motivira suočavanje (borba ili bijeg) i pojačava negativno određena ponašanja (kazna, odbojnost). Unatoč svojoj početnoj razornoj prirodi, patnja pridonosi organizaciji značenja u svijetu i psihi pojedinca. Zauzvrat, značenje određuje kako pojedinci ili društva percipiraju patnju i nose se s njom.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Hudson, Wayne (2012). „Historicizing Suffering”. Ur.: Malpas, Jeff; Lickiss, Norelle. Perspectives on Human Suffering. Springer Science & Business Media. ISBN 978-94-007-2795-3.
  2. Eggerman, Mark; Panter-Brick, Catherine (jul 2010). „Suffering, hope, and entrapment: Resilience and cultural values in Afghanistan”. Social Science & Medicine. 71 (1): 71—83. ISSN 0277-9536. doi:10.1016/j.socscimed.2010.03.023