Povijest prošlih vremena: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:14 2 List of Radzivill Chron.jpg|thumb|desno|200px|]] |
[[Datoteka:14 2 List of Radzivill Chron.jpg|thumb|desno|200px|]] |
||
'''Povijest prošlih vremena''' ([[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]: Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; [[Ruski jezik|ruski]]: По́весть временны́х лет, Povest' vremennykh let; [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: По́вість вре́м'яних літ, Povist' vrem'anykh lit; [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Апо́весць міну́лых часо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara [[Nestor Ljetopisac|Nestora]] koji opisuje povijest [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] od 850. do 1100. godine. [[Hrvati]] se u spisu spominju 7 puta: |
'''Povijest prošlih vremena''' ([[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]: Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; [[Ruski jezik|ruski]]: По́весть временны́х лет, Povest' vremennykh let; [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: По́вість вре́м'яних літ, Povist' vrem'anykh lit; [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]: Апо́весць міну́лых часо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara [[Nestor Ljetopisac|Nestora]] koji opisuje povijest [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] od 850. do 1100. godine. |
||
== O Hrvatima == |
|||
[[Hrvati]] se u spisu spominju 7 puta: |
|||
<blockquote> |
<blockquote> |
||
'''По мнозѣхъ же временѣхъ сѣлѣ суть словени по Дунаеви, кде есть нынѣ Угорьская земля и Болгарьская. От тѣхъ словенъ разидошася по земьли [...] А се ти же словѣне: хорвати бѣлии, серпь и хорутане.''' </blockquote> |
'''По мнозѣхъ же временѣхъ сѣлѣ суть словени по Дунаеви, кде есть нынѣ Угорьская земля и Болгарьская. От тѣхъ словенъ разидошася по земьли [...] А се ти же словѣне: хорвати бѣлии, серпь и хорутане.''' </blockquote> |
||
<blockquote>Nakon mnogo vremena naselili su Slaveni područje oko Dunava, gdje su sad Ugarska i Bugarska zemlja. I ti Slaveni razišli su se po zemlji [...]. A ti Slaveni su: Bijeli Hrvati, Srbi i Horutani. </blockquote> |
<blockquote>Nakon mnogo vremena naselili su Slaveni područje oko Dunava, gdje su sad Ugarska i Bugarska zemlja. I ti Slaveni razišli su se po zemlji [...]. A ti Slaveni su: Hrvati (Bijeli Hrvati), Srbi i Horutani. </blockquote> |
||
<blockquote>'''И живяху в мирѣ поляне, и древляне, и северо, и радимичи, и вятичи и хорвати.'''</blockquote> |
<blockquote>'''И живяху в мирѣ поляне, и древляне, и северо, и радимичи, и вятичи и хорвати.'''</blockquote> |
||
<blockquote>I živjeli su u miru Poljani, Drevljani, Sjevernjaci, Radimići, Vjatići i Hrvati.</blockquote> |
<blockquote>I živjeli su u miru Poljani, Drevljani, Sjevernjaci, Radimići, Vjatići i Hrvati (Bijeli Hrvati).</blockquote> |
||
<blockquote>'''В лѣто 6415. Иде Олегъ на Грѣкы, Игоря оставивъ Кыевѣ. Поя же множьство варягъ, и словѣнъ, [...], и радимичи, и хорваты...'''</blockquote> |
<blockquote>'''В лѣто 6415. Иде Олегъ на Грѣкы, Игоря оставивъ Кыевѣ. Поя же множьство варягъ, и словѣнъ, [...], и радимичи, и хорваты...'''</blockquote> |
||
<blockquote>Godine 6415. (907.) pošao je Oleg na Grke (tj. Bizant), ostavivši Igora u Kijevu. Uzeo je (poveo) mnoštvo Varjaga, Slavena, [...] Radimića i Hrvata. </blockquote> |
<blockquote>Godine 6415. (907.) pošao je Oleg na Grke (tj. Bizant), ostavivši Igora u Kijevu. Uzeo je (poveo) mnoštvo Varjaga, Slavena, [...] Radimića i Hrvata (Bijelih Hrvata). </blockquote> |
||
<blockquote>'''В лѣто 6450. Семеонъ иде на хорваты, и побѣженъ бысть хорваты, и умре, оставивъ Петра, сына своего, княжить.'''</blockquote> |
<blockquote>'''В лѣто 6450. Семеонъ иде на хорваты, и побѣженъ бысть хорваты, и умре, оставивъ Петра, сына своего, княжить.'''</blockquote> |
||
| Redak 22: | Redak 25: | ||
*[http://lib2.pushkinskijdom.ru/ Электронные публикации Института русской литературы (Пушкинского Дома) РАН, Повесть временных лет – (Библиотека литературы Древней Руси)] {{ru}} |
*[http://lib2.pushkinskijdom.ru/ Электронные публикации Института русской литературы (Пушкинского Дома) РАН, Повесть временных лет – (Библиотека литературы Древней Руси)] {{ru}} |
||
[[Kategorija:Kijevska Rus']] |
|||
[[Kategorija:Ruska književnost]] |
[[Kategorija:Ruska književnost]] |
||
[[Kategorija:Ukrajinska književnost]] |
|||
Inačica od 2. lipnja 2020. u 13:39
Povijest prošlih vremena (staroslavenski: Повѣсть времeньныхъ лѣтъ; ruski: По́весть временны́х лет, Povest' vremennykh let; ukrajinski: По́вість вре́м'яних літ, Povist' vrem'anykh lit; bjeloruski: Апо́весць міну́лых часо́ў, Apoviesć minułych časoŭ) je spis povjesničara Nestora koji opisuje povijest Kijevske Rus'i od 850. do 1100. godine.
O Hrvatima
Hrvati se u spisu spominju 7 puta:
По мнозѣхъ же временѣхъ сѣлѣ суть словени по Дунаеви, кде есть нынѣ Угорьская земля и Болгарьская. От тѣхъ словенъ разидошася по земьли [...] А се ти же словѣне: хорвати бѣлии, серпь и хорутане.
Nakon mnogo vremena naselili su Slaveni područje oko Dunava, gdje su sad Ugarska i Bugarska zemlja. I ti Slaveni razišli su se po zemlji [...]. A ti Slaveni su: Hrvati (Bijeli Hrvati), Srbi i Horutani.
И живяху в мирѣ поляне, и древляне, и северо, и радимичи, и вятичи и хорвати.
I živjeli su u miru Poljani, Drevljani, Sjevernjaci, Radimići, Vjatići i Hrvati (Bijeli Hrvati).
В лѣто 6415. Иде Олегъ на Грѣкы, Игоря оставивъ Кыевѣ. Поя же множьство варягъ, и словѣнъ, [...], и радимичи, и хорваты...
Godine 6415. (907.) pošao je Oleg na Grke (tj. Bizant), ostavivši Igora u Kijevu. Uzeo je (poveo) mnoštvo Varjaga, Slavena, [...] Radimića i Hrvata (Bijelih Hrvata).
В лѣто 6450. Семеонъ иде на хорваты, и побѣженъ бысть хорваты, и умре, оставивъ Петра, сына своего, княжить.
Godine 6450. (942.) Simeon (bugarski car) pošao je na Hrvate i pobijedili su ga Hrvati, umro je, ostavivši Petra, svoga sina, da vlada.
Въ лѣто 6501. Иде Володимиръ на Хорваты. Пришедшю же ему с войны хорватьской, и се печенѣзѣ придоша...
Godine 6501. (993.) Vladimir je pošao na Hrvate. Kad se vratio iz hrvatske vojne (tj. vojnog pohoda na Hrvate), došli su Pečenezi...