Ivo Režek: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 5: | Redak 5: | ||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Roditelji su mu Antun i Viktorija, otac iz Varaždina, majka iz [[Čakovec|Čakovca]]. U osnovnu školu i gimnaziju išao je u Varaždinu (baka je željela da joj unuk pohađa mađarsku gimnaziju u Čakovcu i postane službenik na željeznici), no roditelji su poduprli njegovu želju da se bavi slikarstvom. U listopadu [[1915.|1915]]. upisuje se na ''Višu školu za umjetnost i umjetni obrt'' u Zagrebu (danas [[ALU|Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu]]). Studira godinu dana, te je 1916. godine mobiliziran ([[Prvi svjetski rat|1. sv. rat]] je u tijeku). 1918. godine odlazi u [[Prag]], gdje se upisuje na tamošnju Akademiju likovnih umjetnosti u klasi [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]]. Nakon studija 1924. zainteresiran za zidne tehnike slikarstva odlazi u [[Pariz]], na Sorbonni studira fresko-tehniku kod [[:fr:Marcel-Lenoir|Marcela Lenoira]]*. U Zagreb se vraća 1931. godine, od 1934. do 1938. likovno uređuje ''Koprive'', radi oštre kritike fašizma (crtao je karikature Hitlera i Musolinija) politički je proganjan. Poslije rata [[1947.|1947]]. postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje radi do umirovljenja 1968. godine.<ref>[[Ivanka Reberski]] "Ivo Režek: realizam kao slikarska konstanta" Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2001.</ref> |
Roditelji su mu Antun i Viktorija, otac iz Varaždina, majka iz [[Čakovec|Čakovca]]. U osnovnu školu i gimnaziju išao je u Varaždinu (baka je željela da joj unuk pohađa mađarsku gimnaziju u Čakovcu i postane službenik na željeznici), no roditelji su poduprli njegovu želju da se bavi slikarstvom. U listopadu [[1915.|1915]]. upisuje se na ''Višu školu za umjetnost i umjetni obrt'' u Zagrebu (danas [[ALU|Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu]]). Studira godinu dana, te je 1916. godine mobiliziran ([[Prvi svjetski rat|1. sv. rat]] je u tijeku). 1918. godine odlazi u [[Prag]], gdje se upisuje na tamošnju Akademiju likovnih umjetnosti u klasi [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]]. Nakon studija 1924. zainteresiran za zidne tehnike slikarstva tj. fresko slikarstvo, odlazi u [[Pariz]], na Sorbonni studira fresko-tehniku kod [[:fr:Marcel-Lenoir|Marcela Lenoira]]*. Izlagao je u pariškim salonima. U Zagreb se vraća 1931. godine, od 1934. do 1938. likovno uređuje ''[[Koprive]]'', radi oštre kritike fašizma (crtao je [[Karikaturist|karikature]] Hitlera i Musolinija) politički je proganjan. Karikature crtao i u [[Kerempuh]]u. 1930-ih suočio se nerazumijevanjem sredine za avangardu. Poslije rata [[1947.|1947]]. postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje radi do umirovljenja 1968. godine.<ref>[[Ivanka Reberski]] "Ivo Režek: realizam kao slikarska konstanta" Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2001.</ref><ref name=HRT>[https://magazin.hrt.hr/614476/22-svibnja-1898-roen-ivo-rezek-3 HRT] ''22. svibnja 1898. - Rođen Ivo Režek'', pristup stranicama 30. srpnja 2020.</ref> |
||
* <small>Članak na francuskoj Wikipediji</small> |
* <small>Članak na francuskoj Wikipediji</small> |
||
== Umjetnički rad == |
== Umjetnički rad == |
||
Crtač je koji opisuje i definira. Zaokuplja ga forma, slike su mu izrazito uredne i [[neoklasicizam|neoklasičnog]], prirodu i svijet promatra kroz geometrijske oblike. Uzori su mu [[Paul Cézanne|Cézanne]] i [[Diego Velázquez|Velázquez]]. 1930-ih je njegovao figuraciju, koja poprima odlike magičnog realizma u iskrenom prikazivanju zagorskog života. Poslije Drugoga svjetskog rata slika religijske teme, izrađujući freske za [[Crkva Gospe Trsatske|crkvu]] na Trsatu. Istom koncentracijom kojom je nekad stvarao zagorske motive, sada je stvarao krajolike i suptilne ugođaje Mediterana.<ref name=HRT/> |
|||
U svom dugogodišnjem slikarskom opusu okušao se u gotovo svim slikarskim tehnikama. Omiljeni su mu motivi iz svakodnevnog života, slika pejsaže, portrete, aktove. Osim klasičnog slikarstva, kao "Ives" crtao je karikature za humorističke listove [[Koprive]] i [[Kerempuh]]. |
U svom dugogodišnjem slikarskom opusu okušao se u gotovo svim slikarskim tehnikama. Omiljeni su mu motivi iz svakodnevnog života, slika pejsaže, portrete, aktove. Osim klasičnog slikarstva, kao "Ives" crtao je karikature za humorističke listove [[Koprive]] i [[Kerempuh]]. |
||
Redak 24: | Redak 25: | ||
[[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]] |
[[Kategorija:Hrvatski karikaturisti]] |
||
[[Kategorija:Hrvatski slikari]] |
[[Kategorija:Hrvatski slikari]] |
||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] |
Inačica od 30. srpnja 2020. u 16:13
Ivo Režek (Varaždin 22. svibnja 1898. - Zagreb 2. rujna 1979.) hrvatski akademski slikar i karikaturist
Životopis
Roditelji su mu Antun i Viktorija, otac iz Varaždina, majka iz Čakovca. U osnovnu školu i gimnaziju išao je u Varaždinu (baka je željela da joj unuk pohađa mađarsku gimnaziju u Čakovcu i postane službenik na željeznici), no roditelji su poduprli njegovu želju da se bavi slikarstvom. U listopadu 1915. upisuje se na Višu školu za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (danas Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu). Studira godinu dana, te je 1916. godine mobiliziran (1. sv. rat je u tijeku). 1918. godine odlazi u Prag, gdje se upisuje na tamošnju Akademiju likovnih umjetnosti u klasi Vlahe Bukovca. Nakon studija 1924. zainteresiran za zidne tehnike slikarstva tj. fresko slikarstvo, odlazi u Pariz, na Sorbonni studira fresko-tehniku kod Marcela Lenoira*. Izlagao je u pariškim salonima. U Zagreb se vraća 1931. godine, od 1934. do 1938. likovno uređuje Koprive, radi oštre kritike fašizma (crtao je karikature Hitlera i Musolinija) politički je proganjan. Karikature crtao i u Kerempuhu. 1930-ih suočio se nerazumijevanjem sredine za avangardu. Poslije rata 1947. postaje profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje radi do umirovljenja 1968. godine.[1][2]
- Članak na francuskoj Wikipediji
Umjetnički rad
Crtač je koji opisuje i definira. Zaokuplja ga forma, slike su mu izrazito uredne i neoklasičnog, prirodu i svijet promatra kroz geometrijske oblike. Uzori su mu Cézanne i Velázquez. 1930-ih je njegovao figuraciju, koja poprima odlike magičnog realizma u iskrenom prikazivanju zagorskog života. Poslije Drugoga svjetskog rata slika religijske teme, izrađujući freske za crkvu na Trsatu. Istom koncentracijom kojom je nekad stvarao zagorske motive, sada je stvarao krajolike i suptilne ugođaje Mediterana.[2]
U svom dugogodišnjem slikarskom opusu okušao se u gotovo svim slikarskim tehnikama. Omiljeni su mu motivi iz svakodnevnog života, slika pejsaže, portrete, aktove. Osim klasičnog slikarstva, kao "Ives" crtao je karikature za humorističke listove Koprive i Kerempuh.
Literatura
- Anica Markušić: Likovni umjetnici varaždinskog kraja - Ivo Režek, Zdravo, Varaždin, 1, svibanj 1980.
- "Ivo Režek: 1898 - 1979.: retrospektivna izložba" Umjetnički paviljon, Zagreb 1998.
Izvori
- ↑ Ivanka Reberski "Ivo Režek: realizam kao slikarska konstanta" Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2001.
- ↑ a b HRT 22. svibnja 1898. - Rođen Ivo Režek, pristup stranicama 30. srpnja 2020.