Kosmaj: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Datoteka:Kosmaj1.jpg|thumb|250px|Panorama Kosmaja]] |
[[Datoteka:Kosmaj1.jpg|thumb|250px|Panorama Kosmaja]] |
||
[[Datoteka:Kosmaj_spomenik2.jpg|thumb|250px|Spomenik borcima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog partizanskog odreda]] na vrhu Kosmaja]] |
[[Datoteka:Kosmaj_spomenik2.jpg|thumb|250px|Spomenik borcima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog partizanskog odreda]] na vrhu Kosmaja]] |
||
'''Kosmaj''' je [[planina]] u [[Srbija|Srbiji]], u okolini [[Sopot]] |
'''Kosmaj''' je [[planina]] u [[Srbija|Srbiji]], u okolini [[Sopot (općina u Srbiji)|Sopota]] i [[Gradska općina Mladenovac|Mladenovca]]. Poslije [[Avala (brdo)|Avale]] (506 m) je najniža planina u [[Šumadija|Šumadiji]] sa svojih 626 m nadmorske visine. Na njemu se ističu tri vrha: Mali, Goli i Rutavi. Glavni greben Kosmaja je u obliku [[polumjesec]]a i pruža se u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Iako je Kosmaj niska planina, ipak svojim izgledom u vidu otoka dominira ovim dijelom niske Šumadije, iznad valovitog [[neogen]]og pobrđa, raščlanjenog blagim riječnim dolinama. |
||
Naziv Kosmaj nastao je od keltske reči ''cos'' ([[šuma]]) i predindoeuropske riječi ''maj'' ([[planina]]). Međutim, [[Antički Rim|Rimljani]] su Kosmaj prilagodili mitologiji jer je dobio značenje ''casa Maiac'' - stanište boginje Maje. U rimskoj epohi, Kosmaj je bio značajno rudarsko središte. Smatra se da se ruda [[željezo|željeza]] iskopavala na Kosmaju i prije dolaska Rimljana. |
Naziv Kosmaj nastao je od keltske reči ''cos'' ([[šuma]]) i predindoeuropske riječi ''maj'' ([[planina]]). Međutim, [[Antički Rim|Rimljani]] su Kosmaj prilagodili mitologiji jer je dobio značenje ''casa Maiac'' - stanište boginje Maje. U rimskoj epohi, Kosmaj je bio značajno rudarsko središte. Smatra se da se ruda [[željezo|željeza]] iskopavala na Kosmaju i prije dolaska Rimljana. |
||
Redak 8: | Redak 8: | ||
Čitav pejzaž je pod vegetacijom. Naime, strmije strane obrasle su šumom (pretežno [[bukva|bukovom]] i [[hrast]]ovom, a mjestimično i [[Četinjače|četinarskom]]). Blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama, dok su zaravni pretežno sa proplancima. |
Čitav pejzaž je pod vegetacijom. Naime, strmije strane obrasle su šumom (pretežno [[bukva|bukovom]] i [[hrast]]ovom, a mjestimično i [[Četinjače|četinarskom]]). Blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama, dok su zaravni pretežno sa proplancima. |
||
Na Kosmaju ima i razne [[divljač |
Na Kosmaju ima i razne [[divljač]]i od značaja za [[lovni turizam]] ([[zec|zečevi]], [[srna|srne]], [[fazan]]i, [[jarebica|jarebice]], [[lisica|lisice]] i [[obična prepelica|prepelice]], a nekada davno i [[vuk]]ovi).<ref>{{cite web |title=Kosmaj: Najviša (neotkrivena) planina Beograda |url=https://www.danubeogradu.rs/2019/08/kosmaj-najvisa-neotkrivena-planina-beograda/ |website=Dan u Beogradu |accessdate=22. 1. 2020}}</ref> |
||
== Izvori == |
== Izvori == |
Inačica od 23. prosinca 2020. u 12:35
Kosmaj je planina u Srbiji, u okolini Sopota i Mladenovca. Poslije Avale (506 m) je najniža planina u Šumadiji sa svojih 626 m nadmorske visine. Na njemu se ističu tri vrha: Mali, Goli i Rutavi. Glavni greben Kosmaja je u obliku polumjeseca i pruža se u pravcu jugozapad-sjeveroistok. Iako je Kosmaj niska planina, ipak svojim izgledom u vidu otoka dominira ovim dijelom niske Šumadije, iznad valovitog neogenog pobrđa, raščlanjenog blagim riječnim dolinama.
Naziv Kosmaj nastao je od keltske reči cos (šuma) i predindoeuropske riječi maj (planina). Međutim, Rimljani su Kosmaj prilagodili mitologiji jer je dobio značenje casa Maiac - stanište boginje Maje. U rimskoj epohi, Kosmaj je bio značajno rudarsko središte. Smatra se da se ruda željeza iskopavala na Kosmaju i prije dolaska Rimljana.
Čitav pejzaž je pod vegetacijom. Naime, strmije strane obrasle su šumom (pretežno bukovom i hrastovom, a mjestimično i četinarskom). Blage padine su pod travnatom vegetacijom, a podnožje pod voćnjacima i njivama, dok su zaravni pretežno sa proplancima.
Na Kosmaju ima i razne divljači od značaja za lovni turizam (zečevi, srne, fazani, jarebice, lisice i prepelice, a nekada davno i vukovi).[1]
Izvori
- ↑ Kosmaj: Najviša (neotkrivena) planina Beograda. Dan u Beogradu. Pristupljeno 22. 1. 2020 Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=
(pomoć)