Neoliberalizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m →‎Terminologija: ispravna deklinacija
Redak 15: Redak 15:
1938. je godine na kolokviju [["Walter Lippmann"]] predložen pojam neoliberalizma koji je konačno izabran za opisivanje specifične skupine ekonomskih uvjerenja.<ref name="mirowski"/>{{Is|12–13}}<ref>[[Oliver Marc Hartwich]], [http://www.ort.edu.uy/facs/boletininternacionales/contenidos/68/neoliberalism68.pdf Neoliberalism: The Genesis of a Political Swearword], Centre for Independent Studies, 2009, {{ISBN|1-86432-185-7}}, p. 19</ref> Na kolokviju se definiralo koncept neoliberalizma kao pristup koji uključuje "davanje prioriteta [[cjenovni mehanizam|cjenovnom mehanizmu]], slobodnom poduzetništvu, sustavu [[tržišno natjecanje|tržišnog natjecanja]], te snažne i nepristrane države".<ref name="mirowski"/>{{Is|13–14}} Biti ''neoliberalnim'' značilo je zagovaranje modernih ekonomskih politika državnom intervencijom.<ref name="mirowski"/>{{Is|48}} Neoliberalni državni intervencionizam doveo je do sukoba sa suprotstavljenim taborom ''[[Laissez faire|laissez-faire]]'' i [[klasični liberalizam|klasičnih liberala]], kao što je [[Ludwig von Mises]].<ref>[[Jörg Guido Hülsmann]], [https://mises.org/daily/6022/ Against the Neoliberals], Ludwig von Mises Institute, May 2012</ref>
1938. je godine na kolokviju [["Walter Lippmann"]] predložen pojam neoliberalizma koji je konačno izabran za opisivanje specifične skupine ekonomskih uvjerenja.<ref name="mirowski"/>{{Is|12–13}}<ref>[[Oliver Marc Hartwich]], [http://www.ort.edu.uy/facs/boletininternacionales/contenidos/68/neoliberalism68.pdf Neoliberalism: The Genesis of a Political Swearword], Centre for Independent Studies, 2009, {{ISBN|1-86432-185-7}}, p. 19</ref> Na kolokviju se definiralo koncept neoliberalizma kao pristup koji uključuje "davanje prioriteta [[cjenovni mehanizam|cjenovnom mehanizmu]], slobodnom poduzetništvu, sustavu [[tržišno natjecanje|tržišnog natjecanja]], te snažne i nepristrane države".<ref name="mirowski"/>{{Is|13–14}} Biti ''neoliberalnim'' značilo je zagovaranje modernih ekonomskih politika državnom intervencijom.<ref name="mirowski"/>{{Is|48}} Neoliberalni državni intervencionizam doveo je do sukoba sa suprotstavljenim taborom ''[[Laissez faire|laissez-faire]]'' i [[klasični liberalizam|klasičnih liberala]], kao što je [[Ludwig von Mises]].<ref>[[Jörg Guido Hülsmann]], [https://mises.org/daily/6022/ Against the Neoliberals], Ludwig von Mises Institute, May 2012</ref>


Većina znanstvenika u 1950-ima i 1960-ima razumijevali su da se pojam odnosi na socijalnu društvenu ekonomiju i njene najvažnije ekonomske teoretičare kao što su Eucken, Röpke, Rüstow i Müller-Armack. Iako je Friedrich Hayek imao intelektualne veze s njemačkim neoliberalima, njegovo se ime zbog želje za slobodnijem tržištu rijetko spominjalo u vezi s neoliberalizmom ovog doba.<ref>{{cite journal |title=Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author=Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal=Studies in Comparative International Development |date=June 2009 |volume=44 |issue=2 |page=147 |doi=10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access=free }}</ref>
Većina znanstvenika u 1950-ima i 1960-ima razumijevali su da se pojam odnosi na socijalnu društvenu ekonomiju i njene najvažnije ekonomske teoretičare kao što su Eucken, Röpke, Rüstow i Müller-Armack. Iako je Friedrich Hayek imao intelektualne veze s njemačkim neoliberalima, njegovo se ime zbog želje za slobodnijim tržištem rijetko spominjalo u vezi s neoliberalizmom ovog doba.<ref>{{cite journal |title=Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author=Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal=Studies in Comparative International Development |date=June 2009 |volume=44 |issue=2 |page=147 |doi=10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access=free }}</ref>


Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvena članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>
Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvena članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>

Inačica od 20. travnja 2021. u 00:29

Neoliberalizam je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja ekonomskog liberalizma i kapitalizma slobodnog tržišta.[1][2] Općenito ga se povezuje s politikom ekonomske liberalizacije, što uključuje privatizaciju, deregulaciju, globalizaciju, slobodnu trgovinu, politiku rezova i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.[3] Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg kejnzijanskog ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne stagflacije 1970-ih.

S različitim značenjima učestao u engleskom govornom području od početka 20. stoljeća, trenutno značenje neoliberalizma postalo je prevladavajuće tek sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a koriste ga i kritičari i znanstvenici iz različitih društvenih znanosti.[4][5][6] Zagovornici politikâ slobodnog tržišta ovaj izraz rijetko koriste. Neki su znanstvenici taj pojam opisali kao pojam s različitim značenjem različitim ljudima jer je neoliberalizam svojim širenjem "mutirao" u geopolitički različite hibride.[7][8]

Definicija i upotreba izraza se tijekom vremena mijenjala.[9] Kao ekonomska filozofija, neoliberalizam se 1930-ih pojavio među europskim liberalnim ekonomistima koji su pokušavali oživjeti i obnoviti središnje ideje klasičnog liberalizma čija je popularnost zbog želje za nadzorom tržišta nakon Velike depresije padala, a što se očitovalo u politici osmišljenoj kako bi se spriječile nestabilnosti slobodnih tržišta i ublažile njihove negativne socijalne posljedice.[10] Jedan poticaj za formuliranje politike za ublažavanje nestabilnosti slobodnog tržišta bila je želja da se izbjegne ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih koji se ponekad pripisuju prvenstveno ekonomskoj politici klasičnog liberalizma.

Kada je izraz ušao u uobičajenu upotrebu 1980-ih u vezi s ekonomskim reformama Augusta Pinocheta u Čileu, odmah je poprimio negativne konotacije i široko je korišten uglavnom od strane kritičara tržišne reforme i laissez-faire kapitalizma. Znanstvenici su ga težili vezati s teorijama ekonomista društva Mont Pelerin: Friedricha Hayeka, Miltona Friedmana i Jamesa M. Buchanana, zajedno s političarima i kreatorima politike poput Margaret Thatcher, Ronalda Reagana i Alana Greenspana.[9][11] Kada se novo značenje neoliberalizma ustalilo kao uobičajena upotreba među znanstvenicima španjolskog govornog područja, ono se proširilo na proučavanje političke ekonomije na engleskom i drugim jezicima. Od 1994. godine kada je uspostavljen trgovinski blok NAFTA i nakon reakcije zapatista na ovaj razvoj događaja u Chiapasu, pojam je postao globalan, te od onda stručno proučavanje neoliberalizma raste.[12]

Terminologija

Porijeklo

Friedrich Hayek

Pojam "neoliberalizam" postojao je u francuskom jeziku u 19. stoljeću (néo-libéralisme, kasnije su ga koristili i drugi, uključujući klasičnoliberalnog ekonomista Miltona Friedmana koji je jedan od svojih eseja iz 1951. naslovio "Neo-Liberalism and its Prospects" ("Neoliberalizam i njegovi izgledi").[13]

1938. je godine na kolokviju "Walter Lippmann" predložen pojam neoliberalizma koji je konačno izabran za opisivanje specifične skupine ekonomskih uvjerenja.[10]:12–13[14] Na kolokviju se definiralo koncept neoliberalizma kao pristup koji uključuje "davanje prioriteta cjenovnom mehanizmu, slobodnom poduzetništvu, sustavu tržišnog natjecanja, te snažne i nepristrane države".[10]:13–14 Biti neoliberalnim značilo je zagovaranje modernih ekonomskih politika državnom intervencijom.[10]:48 Neoliberalni državni intervencionizam doveo je do sukoba sa suprotstavljenim taborom laissez-faire i klasičnih liberala, kao što je Ludwig von Mises.[15]

Većina znanstvenika u 1950-ima i 1960-ima razumijevali su da se pojam odnosi na socijalnu društvenu ekonomiju i njene najvažnije ekonomske teoretičare kao što su Eucken, Röpke, Rüstow i Müller-Armack. Iako je Friedrich Hayek imao intelektualne veze s njemačkim neoliberalima, njegovo se ime zbog želje za slobodnijim tržištem rijetko spominjalo u vezi s neoliberalizmom ovog doba.[16]

Tijekom vojne diktature u Čileu od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni Pinochetovoj diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine vojne hunte, a njihove pobornike prema tada aktualnoj čikaškoj školi ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "čikaškim dečkima".[9] Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja političke ekonomije.[9] Prema jednom istraživanju 148 znanstvena članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao pogrdan pojam i podrazumijeva "laissez-faire" tržišni fundamentalizam struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u društvenim znanostima posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.[9]

Drugi pokret lijevog centra koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u Sjedinjenim Državama. Prema mišljenju političkog komentatora Davida Brooksa, među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke Al Gore i Bill Clinton.[17] Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: The New Republic i Washington Monthly[18], a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar Charles Peters koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").[19][20]

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Haymes, Stephen; Vidal de Haymes, Maria; Miller, Reuben, ur. 2015. The Routledge Handbook of Poverty in the United States. Routledge. London. ISBN 978-0415673440
  2. ↑ Bloom, Peter. 2017. The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral. Routledge. str. 3, 16. ISBN 978-1138667242
  3. ↑ Goldstein, Natalie. 2011. Globalization and Free Trade. Infobase Publishing. str. 30. ISBN 978-0-8160-8365-7 Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 1. ISBN 978-1138844001. Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.
  4. ↑ Noel Castree. 2013. A Dictionary of Human Geography. Oxford University Press. str. 339. ISBN 9780199599868. 'Neoliberalism' is very much a critics' term: it is virtually never used by those whom the critics describe as neoliberals.
  5. ↑ Daniel Stedman Jones. 21. srpnja 2014. Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics. Princeton University Press. str. 13. ISBN 978-1-4008-5183-6. Friedman and Hayek are identified as the original thinkers and Thatcher and Reagan as the archetypal politicians of Western neoliberalism. Neoliberalism here has a pejorative connotation.
  6. ↑ Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan (PDF). Studies in Comparative International Development. str. 137–61. doi:10.1007/s12116-009-9040-5. S2CID 4811996. Neoliberalism has rapidly become an academic catchphrase. From only a handful of mentions in the 1980s, use of the term has exploded during the past two decades, appearing in nearly 1,000 academic articles annually between 2002 and 2005. Neoliberalism is now a predominant concept in scholarly writing on development and political economy, far outpacing related terms such as monetarism, neoconservatism, the Washington Consensus, and even market reform.
  7. ↑ Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 1. ISBN 978-1138844001. Neoliberalism is a slippery concept, meaning different things to different people. Scholars have examined the relationships between neoliberalism and a vast array of conceptual categories.
  8. ↑ Student heaps abuse on professor in 'neoliberalism' row (engleski). Pristupljeno 25. siječnja 2017.. Colin Talbot, a professor at Manchester University, recently wrote it was such a broad term as to be meaningless and few people ever admitted to being neoliberals
  9. ↑ a b c d e Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan. Studies in Comparative International Development. str. 137–61. doi:10.1007/s12116-009-9040-5
  10. ↑ a b c d Philip Mirowski, Dieter Plehwe, The road from Mont Pèlerin: the making of the neoliberal thought collective, Harvard University Press, 2009, ISBN 0-674-03318-3
  11. ↑ Springer, Simon; Birch, Kean; MacLeavy, Julie, ur. 2016. The Handbook of Neoliberalism. Routledge. str. 3. ISBN 978-1138844001
  12. ↑ Wilson, Julie. 2017. Neoliberalism. Routledge. str. 6. ISBN 978-1138654631. In recent decades, neoliberalism has become an important area of study across the humanities and social sciences.
  13. ↑ Angus Burgin. 2012. The Great Persuasion: Reinventing Free Markets since the Depression. Harvard University Press. str. 170. ISBN 978-0-674-06743-1
  14. ↑ Oliver Marc Hartwich, Neoliberalism: The Genesis of a Political Swearword, Centre for Independent Studies, 2009, ISBN 1-86432-185-7, p. 19
  15. ↑ Jörg Guido Hülsmann, Against the Neoliberals, Ludwig von Mises Institute, May 2012
  16. ↑ Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse. Lipanj 2009. Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan. Studies in Comparative International Development. 44 (2): 147. doi:10.1007/s12116-009-9040-5
  17. ↑ David Brooks, The Vanishing Neoliberal, The New York Times, 2007
  18. ↑ Robin, Corey. 28. travnja 2016. The First Neoliberals. Jacobin. Pristupljeno 23. travnja 2017.
  19. ↑ Matt Welch, The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power, Reason Magazine, May 2013
  20. ↑ Charles Peters, A Neoliberal's Manifesto, The Washington Monthly, May 1983


Vidi i:

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Neoliberalizam&oldid=5855170"