Korjenasta plavulja

Korjenasta plavulja
Sistematika
Carstvo:	Gljive
Koljeno:	Basidiomycota
Razred:	Agaricomycetes
Red:	Agaricales
Porodica:	Hymenogastraceae
Rod:	Hebeloma
Vrsta:	H. radicosum (Bull. ex Fr.) Ricken (1915.)
Dvojno ime
Hebeloma radicosum
Sinonimi
Agaricus radicosus Bull. (1784.) Agaricus radicatus Pers. (1801.) Pholiota radicosa (Bull.) P.Kumm. (1871.) Dryophila radicosa (Bull.) Quél. (1886.) Myxocybe radicosa (Bull.) Fayod (1889.) Roumeguerites radicosus (Bull.) Locq. (1979.)
Baze podataka
GBIF
WD wikislike wikigalerija

Korjenasta plavulja ili korjenasta tupavica (lat. Hebeloma radicosum) je jestiva gljiva iz roda Hebeloma.

Opis

• Klobuk korjenaste plavulje je širok od 5 do 15 centimetara, mesnat, polukružam, zatim raširen, malo ispupčen, mazav, prekriven širokim crvenkastim ljuskama; rub je uvijen, smeđeokeraste boje.
• Listići su najprije žućkasti, zatim okerasti, slobodni i nejednako dugi.
• Stručak je visok od 8 do 15 centimetara, pun, vretenast, tanji prema dolje, završava s dugim korijenom; ispod klobuka ostatak zastorka u obliku prolaznog prstena, ispod prstenka koncentrično maljav, sivosmeđe boje.
• Meso je bijelo, miris po lovorvišnji (lat. Prunus laurocerasus) ili bademovoj koštici.
• Spore su blijedosmeđe, u masi okeraste, jajolike, 8 – 10 x 5 – 6 μm.

Kemijske reakcije

Meso u dodiru s fenolanilinom za nekoliko minuta postane crvenkasto, zatim crveno, sa sulfovanilinom se oboji u prolazno ljubičastu boju, dok sa željeznim sulfatom postaje žućkasto.

Stanište

Korjenasta plavulja raste ljeti i u jesen u šumama, uz stare panjeve I uz rubove šuma.

Upotrebljivost

Korjenasta plavulja je jestiva, ali loše kvalitete.

Sličnosti

Korjenastu plavulju najlakše prepoznamo po vretenastom stručku, te debelom i dugom korijenu, koji može biti duži i od samog stručka. Upotrijebiti se može samo klobuk, i to vrlo mlad, ali je prilično gorka okusa i zbog toga nema većih kulinarskih kvaliteta.

Slike