Xiongnu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 10. svibnja 2021. u 10:35

Područje rasprostiranja naroda Xiongnu (zeleno) oko 250. pr. Kr. koje uključuje područja kao što su: Mongolija, Zapadna Mandžurija, Tarimska zavala, istočni Kazahstan, istočni Kirgistan, te kineske pokrajine Unutarnja Mongolija i Gansu

Xiongnu (kineski: 匈奴, pinyin: Xiōngnú; transliteracija: Hsiung-nu) je naziv za konfederaciju nomadskih plemena Središnje Azije na čijem je čelu bila vladajuća klasa nepoznatog podrijetla. Većina informacija o Xiongnuima dolazi iz kineskih izvora, pa su imena i titule poznata isključivo po kineskim transliteracijama.

Identitet i podrijetlo vladajuće klase Xiongnua je zbog malog broja sačuvanih imena, titula i riječi, predmet brojnih i različitih hipoteza među povjesničarima. Kao mogući predci, odnosno srodnici Xiongnua se spominju razni iranski, mongolski, turkijski i jenisejski narodi^[1]^[2] Prilično je popularna hipoteza kojoj su Xiongnu zapravo Huni, iako za to nema čvrstih dokaza.^[2]^[3]

Kineski izvori iz 3. stoljeća pr. Kr. navode kako su Xiongnu stvorili carstvo pod Modu Chanyuom (koji je postao njihov vrhovni vođa 209. pr. Kr.)^[4] a koje se prostiralo preko granica današnje Mongolije. U 2. stoljeću pr. Kr. porazili su i u progonstvo natjerali dotada dominantni narod Yuezhi, te postali gospodarima stepa na sjeveru današnje Kine. Također su bili aktivni u južnom Sibiru, zapadnoj Mandžuriji i suvremenim kineskim pokrajinama Unutarnja Mongolija, Gansu i Xinjiang. Ta nomadska plemena su se smatrala toliko opasnima da je dinastija Qin otpočela izgradnju Velikog zida kako bi zaštitila Kinu od njihovih napadaja. Odnosi Xiongnua i ranih kineskih dinastija su bili složeni, od čestih vojnih sukoba i intriga, preko složenih sustava plaćanja danka, trgovine i bračnih saveza.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Xiongnu

↑ Adas 2001: 88
↑ ^a ^b Beckwith 2009: 404-405, nn. 51-52.
↑ Vaissière 2006
↑ di Cosmo 2004: 186

Л. П. Потапов, Этнионим Теле и Алтайцы (Etnonim „Tele” i Altajci), Тюркологический сборник (Turcologica), 1966., str. 233.-240. Nauka, Moskva, 1966. (rus.)

Vanjske poveznice

[1] Adas 2001: 88

[beckwith-2] Beckwith 2009: 404-405, nn. 51-52.

[vaissiere2006-3] Vaissière 2006

[4] Cosmo 2004: 186

[1]

[2]

[3]

[4]

@@ Redak 2: / Redak 2: @@
 '''Xiongnu''' (kineski: 匈奴, pinyin: Xiōngnú; transliteracija: ''Hsiung-nu'') je naziv za konfederaciju [[nomad]]skih plemena [[Srednja Azija|Središnje Azije]] na čijem je čelu bila vladajuća klasa nepoznatog podrijetla. Većina informacija o Xiongnuima dolazi iz kineskih izvora, pa su imena i titule poznata isključivo po kineskim transliteracijama.
-Identitet i podrijetlo vladajuće klase Xiongnua je zbog malog broja sačuvanih imena, titula i riječi, predmet brojnih i različitih hipoteza među povjesničarima. Kao mogući pretci, odnosno srodnici Xiongnua se spominju razni [[Iranski jezici|iranski]], [[Mongolski jezici|mongolski]], [[Turkijski jezici|turkijski]] i [[Jenisejski jezici|jenisejski]] narodi<ref>Adas 2001: 88</ref><ref name="beckwith">Beckwith 2009: 404-405, nn. 51-52.</ref> Prilično je popularna hipoteza kojoj su ''Xiongnu'' zapravo [[Huni]], iako za to nema čvrstih dokaza.<ref name="beckwith" /><ref name="vaissiere2006">Vaissière 2006</ref>
+Identitet i podrijetlo vladajuće klase Xiongnua je zbog malog broja sačuvanih imena, titula i riječi, predmet brojnih i različitih hipoteza među povjesničarima. Kao mogući predci, odnosno srodnici Xiongnua se spominju razni [[Iranski jezici|iranski]], [[Mongolski jezici|mongolski]], [[Turkijski jezici|turkijski]] i [[Jenisejski jezici|jenisejski]] narodi<ref>Adas 2001: 88</ref><ref name="beckwith">Beckwith 2009: 404-405, nn. 51-52.</ref> Prilično je popularna hipoteza kojoj su ''Xiongnu'' zapravo [[Huni]], iako za to nema čvrstih dokaza.<ref name="beckwith" /><ref name="vaissiere2006">Vaissière 2006</ref>
 Kineski izvori iz 3. stoljeća pr. Kr. navode kako su Xiongnu stvorili carstvo pod [[Modu Chanyu]]om (koji je postao njihov vrhovni vođa 209. pr. Kr.)<ref>di Cosmo 2004: 186</ref> a koje se prostiralo preko granica današnje [[Mongolija|Mongolije]]. U 2. stoljeću pr. Kr. porazili su i u progonstvo natjerali dotada dominantni narod [[Yuezhi]], te postali gospodarima [[stepa]] na sjeveru današnje Kine. Također su bili aktivni u južnom [[Sibir]]u, zapadnoj [[Mandžurija|Mandžuriji]] i suvremenim [[narodna Republika Kina|kineskim]] [[Pokrajine Kine|pokrajinama]] [[Unutarnja Mongolija]], [[Gansu]] i [[Xinjiang]]. Ta nomadska plemena su se smatrala toliko opasnima da je [[dinastija Qin]] otpočela izgradnju [[Kineski zid|Velikog zida]] kako bi zaštitila Kinu od njihovih napadaja. Odnosi Xiongnua i ranih kineskih dinastija su bili složeni, od čestih [[vojska|vojnih]] sukoba i intriga, preko složenih sustava plaćanja [[danak|danka]], trgovine i bračnih saveza.