Kontekstno ovisni jezik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+ref
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Kontekstno ovisni jezik''' je [[formalni jezik]] koji se može definirati [[kontekstno ovisna gramatika|kontekstno ovisnom gramatikom]], koja je jedan od četiri tipa gramatika u [[Chomskyjeva hijerarhija|Chomskyjevoj hijerarhiji]]. Najmanje je korištena od sve četiri, kako u teoriji tako i u praksi.
'''Kontekstno ovisni jezik''' (rjeđe još i '''jezik ovisan o sadržaju''') je [[formalni jezik]] koji se može definirati [[kontekstno ovisna gramatika|kontekstno ovisnom gramatikom]], koja je jedan od četiri tipa gramatika u [[Chomskyjeva hijerarhija|Chomskyjevoj hijerarhiji]]. Najmanje je korištena od sve četiri, kako u teoriji tako i u praksi.


== Računska svojstva ==
== Računska svojstva ==

Inačica od 27. ožujka 2007. u 20:11

Kontekstno ovisni jezik (rjeđe još i jezik ovisan o sadržaju) je formalni jezik koji se može definirati kontekstno ovisnom gramatikom, koja je jedan od četiri tipa gramatika u Chomskyjevoj hijerarhiji. Najmanje je korištena od sve četiri, kako u teoriji tako i u praksi.

Računska svojstva

Računski su kontekstno ovisni jezici istovjetni linearno ograničenom nedeterminističkom Turingovom stroju. To jest, nedeterminističkom Turingovom stroju sa trakom od samo kn ćelija, gdje je n veličina ulaza i k konstanta asocirana sa strojem. Ovo znači da svaki formalni jezik kojeg takav stroj odlučuje jest kontekstno ovisni jezik, i svaki kontekstno ovisni jezik može biti odlučen takvim strojem.

Ovaj skup jezika je također poznat kao NLIN-SPACE pošto mogu biti prihvaćeni korištenjem linearnog prostora na nedeterminističkom Turingovom stroju. Klasa složenosti LIN-SPACE je definirana na sličan način, osim što koristi deterministički Turingov stroj. Očito slijedi da je LIN-SPACE podskup od NLIN-SPACE, ali se ne zna vrijedi li LIN-SPACE=NLIN-SPACE. Pretpostavlja se da te dvije klase nisu jednake.

Primjeri

Primjer kontekstno ovisnog jezika koji nije kontekstno neovisan jest L = { ap : p je prost broj }. Najlakši način za ovo dokazati jest korištenjem linearno ograničenog Turingovog stroja.

Svojstva kontekstno ovisnih jezika

  • Unija, presjek i nadovezivanje (konkatenacija) dva kontekstno ovisna jezika jest konteksno ovisni jezik.
  • Komplement kontekstno ovisnog jezika jest i sam kontekstno ovisan.
  • Svaki kontekstno neovisni jezik jest kontekstno ovisan.

Reference

  • Siniša Srbljić. 2003. Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3
Teorija automata: formalni jezici i formalne gramatike
Chomskyjeva
hijerarhija
Gramatike Jezici Minimalni
automat
Tip 0 Neograničenih produkcija Rekurzivno prebrojiv Turingov stroj
n/a (nema uobičajenog imena) Rekurzivni Odlučitelj
Tip 1 Kontekstno ovisna Kontekstno ovisni Linearno ograničen
n/a Indeksirana Indeksirani Ugniježđenog stoga
Tip 2 Kontekstno neovisna Kontekstno neovisni Nedeterministički potisni
n/a Deterministička kontekstno neovisna Deterministički kontekstno neovisni Deterministički potisni
Tip 3 Regularna Regularni Konačni
Svaka kategorija jezika ili gramatika je pravi podskup nadređene kategorije.