Paradigma: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Paradigma''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] παράδειγμα ''parádeigma'', sastavljeno od παρὰ ''parà'' „pored“ i δεικνύµι ''deiknymi'' „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural ''paradigme'' označava ''[[primjer]]'', ''[[uzor]]'', ''[[uzorak]]'' |
'''Paradigma''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] παράδειγμα ''parádeigma'', sastavljeno od παρὰ ''parà'' „pored“ i δεικνύµι ''deiknymi'' „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural ''paradigme'' označava ''[[primjer]]'', ''[[uzor]]'', ''[[uzorak]]'', ''ocrtavanje'', ili ''[[predrasuda|predrasudu]]''. |
||
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci, obitelji, grupe, narodi, struke itd. |
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci, obitelji, grupe, narodi, struke itd. |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme. |
Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme. |
||
Pojam se koristi u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] i [[znanost |
Pojam se koristi u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] i [[znanost]]i za opisivanje različitih koncepata. |
||
U [[znanost o znanosti|znanosti o znanosti]] koncept paradigme sustavno je uveo [[filozof]] [[Thomas Kuhn]], posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "''Struktura znanstvenih revolucija''". |
U [[znanost o znanosti|znanosti o znanosti]] koncept paradigme sustavno je uveo [[filozof]] [[Thomas Kuhn]], posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "''Struktura znanstvenih revolucija''". |
Inačica od 19. prosinca 2021. u 15:50
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu.
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci, obitelji, grupe, narodi, struke itd. Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti s obojenim naočalama. Ako npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru. Tek kada skinu “zelene naočale“ shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu nego poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme.
Pojam se koristi u jezikoslovlju i znanosti za opisivanje različitih koncepata.
U znanosti o znanosti koncept paradigme sustavno je uveo filozof Thomas Kuhn, posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "Struktura znanstvenih revolucija".