Tenor: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izbrisan neporbn sadržaj
Oznake: uklanjanje ručnim načinom mobilni uređaj m.wiki
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
Redak 1: Redak 1:
'''Tenor''' je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i govorenju. Nalazi se iznad [[Bariton|baritona]]. Tipični tenor glas ima raspon od C-a jednu oktavu ispod [[Note|srednjeg C-a]] (261,6 Hz) do C-a jednu oktavu iznad srednjeg C-a (523,2 Hz). Riječ "tenor" dolazi od latinske riječi ''tenere'', što znači "držati".
'''Tenor''' je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i govorenju. Nalazi se iznad [[bariton]]a. Tipični tenor glas ima raspon od C-a jednu oktavu ispod [[Note|srednjeg C-a]] (261,6 Hz) do C-a jednu oktavu iznad srednjeg C-a (523,2 Hz). Riječ "tenor" dolazi od latinske riječi ''tenere'', što znači "držati".


U [[Pjevački zbor|zbornoj glazbi]], tenor je treći najviši glas, iznad [[bas (glas)|basa]] i ispod [[alt|alta]] i [[sopran|soprana]]. S obzirom da je pravi tenorski glas rijetak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu.
U [[Pjevački zbor|zbornoj glazbi]], tenor je treći najviši glas, iznad [[bas (glas)|basa]] i ispod [[alt]]a i [[sopran]]a. S obzirom na to da je pravi tenorski glas rijetak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu.


== U operi ==
== U operi ==

Posljednja izmjena od 22. prosinca 2021. u 05:51

Tenor je najviši muški glas u modalnom registru, tj. vokalni registar najčešće korišten u pjevanju i govorenju. Nalazi se iznad baritona. Tipični tenor glas ima raspon od C-a jednu oktavu ispod srednjeg C-a (261,6 Hz) do C-a jednu oktavu iznad srednjeg C-a (523,2 Hz). Riječ "tenor" dolazi od latinske riječi tenere, što znači "držati".

U zbornoj glazbi, tenor je treći najviši glas, iznad basa i ispod alta i soprana. S obzirom na to da je pravi tenorski glas rijetak, ponekad viši baritoni ili niže alte pjevaju tenorsku ulogu.

U operi[uredi | uredi kôd]

Ima više vrsta tenora. U klasičnoj glazbi, tenorski glas je ordeđen po vokalnom rasponu, vokalnoj boji, vokalnoj težini, tesituri (raspon gdje je glas najprirodniji i najlakše proizvesti), vokalnoj rezonanci, i mjesta izmjene u glasu (passaggio). Ove razne osobine su upotrebljene u ocijenjivanju vrste svakog vokalnog raspona, ne samo tenora.