Vazelin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 23. prosinca 2021. u 17:01

Vazelin (engl. vaseline, od njem. Wasser: voda + grč. : ulje) je trgovačko ime za polučvrstu, prozirnu, žutu ili bijelu smjesu tekućih i čvrstih ugljikovodika parafinskog reda (alkana) s 15 do 20 ugljikovih atoma u molekuli.

Osobine i uporaba

Netopljiv je u vodi i acetonu, topljiv u benzenu, eteru i kloroformu. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostatka nakon atmosferske destilacije nafte (parafin). Kemijski je vrlo inertan i sličan mastima, ali veće čistoće, pa se primjenjuje u medicini i kozmetici. Rabi se u farmaciji i kozmetici kao podloga za ljekovite masti i kreme, zaštita kondoma, služi i kao zaštita metalnih dijelova od hrđe, za impregnaciju tkanina i kože i dr. Zapaljiv je.

Izvori

Hrvatska enciklopedija, Broj 11 (Tr-Ž), str. 303. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. ISBN 978-953-6036-41-7

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 ==Osobine i uporaba==
-Netopljiv je u [[Voda|vodi]] i [[aceton]]u, topljiv u [[benzen]]u, [[eter]]u i [[kloroform]]u. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostatka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] ([[parafin]]). Kemijski je vrlo inertan i sličan [[masti]]ma, ali veće čistoće, pa se primjenjuje u medicini i kozmetici. Rabi se u farmaciji i kozmetici kao podloga za ljekovite masti i kreme, zaštita [[kondom]]a, služi i kao zaštita metalnih dijelova od hrđe, za impregnaciju tkanina i kože i dr.. Zapaljiv je.
+Netopljiv je u [[Voda|vodi]] i [[aceton]]u, topljiv u [[benzen]]u, [[eter]]u i [[kloroform]]u. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostatka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] ([[parafin]]). Kemijski je vrlo inertan i sličan [[masti]]ma, ali veće čistoće, pa se primjenjuje u medicini i kozmetici. Rabi se u farmaciji i kozmetici kao podloga za ljekovite masti i kreme, zaštita [[kondom]]a, služi i kao zaštita metalnih dijelova od hrđe, za impregnaciju tkanina i kože i dr. Zapaljiv je.
 ==Izvori==
-* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 303.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN|978-953-6036-41-7}}
+* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 303. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN|978-953-6036-41-7}}
 [[Kategorija:Ugljikovodici]]