Mekteb: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|zgrada nekadašnjeg [[Mekteb ibtidaija|mekteba ibtidaije]] u [[Brčko]]m]]
[[Datoteka:Mekteb Brčko.jpg|thumb|desno|zgrada nekadašnjeg [[Mekteb ibtidaija|mekteba ibtidaije]] u [[Brčko]]m]]
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].
'''Mekteb''' ([[arapski jezik|ar.]]: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) odgojno-obrazovna je institucija, koja djeluje pri [[Islamska zajednica|Islamskoj zajednici]].


To je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare ([[arapsko pismo|arapskog pisma]]), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a.
To je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare ([[arapsko pismo|arapskog pisma]]), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike [[arapski jezik|arapskog jezika]], te pravilnom čitanju [[Kuran]]a.


==Povijest==
==Povijest==

Inačica od 24. veljače 2022. u 18:54

zgrada nekadašnjeg mekteba ibtidaije u Brčkom

Mekteb (ar.: ب‎ـتـ‎ـكـ‎مـ) odgojno-obrazovna je institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.

To je škola gdje se djeca uče osnovama islama: vjere, načina života, osnovama sufare (arapskog pisma), odnosno kako čitati, pisati i izgovarati riječi pisane arapskim pismom, potom osnovama gramatike arapskog jezika, te pravilnom čitanju Kurana.

Povijest

Mekteb je prvi oblik institucionalno organiziranog islamskog odgoja i obrazovanja. U osmanskom razdoblju, mekteb se nazivao sibjan-mekteb. To je bila osnovna škola koja je učenicima pružala najnižu obrazovnu razinu vjerske pouke.

U povijesti nisu imali zastupljen maternji jezik i njegovu pismenost. Gradivo su đaci većinom učili napamet. Naglasak u nastavi bio je na obredoslovlju, tekstovima iz Kurana upotrebljavani u molitvi, islamskoj etici i sl. Mektebi se prave u sklopu svake džamije ili mesdžida, bilo kao njen sastavni dio, ili u njenom dvorištu ili pak nedaleko od nje. Mekteb se gradi i u selima (mejtef) i u gradovima, i njega po pravilu posjećuju sva muslimanska djeca i omladina. Dobrotvorni filantropi također su nekada mogli otvoriti osnovnu školu i upravljati njome uz pomoć vakufa (zaklada). Muallimi (učitelji) su se birali među ljudima koji su imali medresansko obrazovanje. Kada bi djeca navršila četiri-pet godina ona bi krenula u mekteb. Svrha ove škole bila je naučiti djecu čitati i pisati, četiri operacije i osnovno znanje koje zahtijeva religija. Mekteb kao institucionalni odgojno-obrazovni temelj dao najveći doprinos očuvanju islamskih temeljnih vrijednosti muslimana.[1]

U Bosni i Hercegovini je 1894. godine sibjan mekteb reformiran u mekteb-ibtidaijje. Nastao je kao posljedica reforme školskog sustava koje je sprovela Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. Uveden je u dogovoru s Vakufskim povjerenstvom u Sarajevu.[2]

Sličnost mekteb-ibtidaijje sa sibjan-mektebima sastojala se u tome što se i u njima počinjalo učiti od sufare. Razlikuje se i po tome što su u njima radili mnogo vrsniji učitelji: imali su propisanu jedinstvenu edukacijsku osnovu. U medresama su svladali islamske nauke. Završili su Darul-muallimin, islamsku učiteljsku školu u Sarajevu, gdje su prošli najnužnije znanje iz pedagogije i metodike. Imenovao ih je reis-ul-ulema ili u njegovo ime predsjednik Zemaljskog vakufskog povjerenstva.[3]

Mekteb-ibtidaijje karakterizirale su i klupe kao i u ostalim školama, čega nije bilo u sibjan-mektebima. Sobe su bile čiste i svijetle, a za pisanje su imali table kao i u osnovnim školama.[3] Osnivač i uzdržavatelj mekteb ibtidaija bilo je Zemaljsko vakufsko povjerenstvo. Kao osnivač i uzdržavatelj, imalo je pravo biti nadzornim tijelom. Ulogu odgovorne osobe za nadzor obnašali su kadije ili njihovi zamjenici.[3]

Institucija mekteba i danas postoji, te se nalazi pod jurisdikucijom Islamske zajednice. Svaki džemat na svome području obrazuje mekteb po nastavnom planu i programu koji je utvrdila Islamska zajednica. Vjerska škola koja je više razine od mekteba je medresa.

Izvori

  1. Mekteb. ibc-zh.ch. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
  2. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Odluka kojom se Povijesna građevina - Mekteb (Mejtef) ibtidaija u Stocu proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, 7. listopada 2003. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)
  3. a b c (boš.) SAFF portal Nedim Botić: Simbol bošnjačke kulture i zuluma vlasti, 9. rujna 2013. (pristupljeno 10. studenoga 2018.)

Vanjske povezice