122.354
uređivanja
m (RpA: WP:NI, WP:HRV) |
m (→top: pravopis) |
||
Einstein je napustio kozmološku konstantu i nazvao ju svojom "najvećom pogreškom". No, opažanja relacije između udaljenosti i crvenog pomaka objekata, načinjenih kasnih 90-tih godina, ukazala su na ubrzano širenje svemira, te se kozmološka konstanta još uvijek proučava. Opažanja se mogu dobro objasniti ako se pretpostavi vrlo mala pozitivna kozmološka konstanta u Einsteinovim jednadžbama. Moguća su i druga objašnjenja ubrzanog širenja svemira, kao kvintesencija, ali kozmološka konstanta je [[Occamova oštrica|najekonomičnije]] rješenje. Trenutni standardni model kozmologije, tzv. Lambda-[[Tamna tvar|CDM]] model, uključuje kozmološku konstantu, čija je mjerena vrijednost reda veličine 10<sup>-35</sup>s<sup>-2</sup>, ili 10<sup>-47</sup>GeV<sup>4</sup>, ili 10<sup>-29</sup>g/cm<sup>3</sup>, ili oko 10<sup>-123</sup> u [[Planckovim jedinicama]].
Veliki neriješeni problem fizike je da većina [[kvantna teorija polja|kvantnih teorija polja]] predviđa veliku vrijednost kozmološke konstante iz kvantnih [[fluktuacije vakuuma|fluktuacija vakuuma]]. Tu je vrijednost je potrebno gotovo, ali ne potpuno poništiti jednakim članom suprotnog predznaka. Neke supersimetrične teorije
G. 't Hooft, L. Susskind i drugi su nedavno pokazali da pozitivna kozmološka konstanta ima iznenađujuće posljedice, kao što je konačna maksimalna [[entropija]] vidljivog svemira.
|