Cirenska škola: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
kirenainci - sljedbenici grčke filozofske kirenske škole koju je osnovao Sokratov učenik |
kirenainci - sljedbenici grčke filozofske kirenske škole koju je osnovao Sokratov učenik |
||
[[Astrip]] iz Kirene oko 380 g.p.k. Apsolutizirajuči eudaimonističku stranu [[Sokrat|Sokratove]] [[etika|etike]], prema kojoj je sreča cilj moralne aktivnosti. Oni odeđuju pojam dobra kao strane naslade, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je pri tome predmet htijenja i naklonosti, jes se tu samo radi o intenzitetu osječaja zadovoljenja, a ono je najače kod osjetilnog tijelesnog užitka. Prema njim krijepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim pravo uživati može samo obrazovan čovijek, koji zna razumno procjeniti i među razlčitim užitcima odabrati one koji omogučuju najvišu ugodu, tj. s najmanje neugode pomješanu ugodu. |
[[Astrip]] iz Kirene oko 380 g.p.k. Apsolutizirajuči eudaimonističku stranu [[Sokrat|Sokratove]] [[etika|etike]], prema kojoj je sreča cilj moralne aktivnosti. Oni odeđuju pojam dobra kao strane naslade, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je pri tome predmet htijenja i naklonosti, jes se tu samo radi o intenzitetu osječaja zadovoljenja, a ono je najače kod osjetilnog tijelesnog užitka. Prema njim krijepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim pravo uživati može samo obrazovan čovijek, koji zna razumno procjeniti i među razlčitim užitcima odabrati one koji omogučuju najvišu ugodu, tj. s najmanje neugode pomješanu ugodu. |
||
| Redak 8: | Redak 7: | ||
*[[Sokrat]] |
*[[Sokrat]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Antička filozofija]] |
||
[[Kategorija:Etika]] |
|||
Inačica od 7. travnja 2007. u 05:27
kirenainci - sljedbenici grčke filozofske kirenske škole koju je osnovao Sokratov učenik Astrip iz Kirene oko 380 g.p.k. Apsolutizirajuči eudaimonističku stranu Sokratove etike, prema kojoj je sreča cilj moralne aktivnosti. Oni odeđuju pojam dobra kao strane naslade, koja proizlazi iz zadovoljenog htijenja. Pri tome je svejedno što je pri tome predmet htijenja i naklonosti, jes se tu samo radi o intenzitetu osječaja zadovoljenja, a ono je najače kod osjetilnog tijelesnog užitka. Prema njim krijepost nije ništa drugo nego sposobnost uživanja. Međutim pravo uživati može samo obrazovan čovijek, koji zna razumno procjeniti i među razlčitim užitcima odabrati one koji omogučuju najvišu ugodu, tj. s najmanje neugode pomješanu ugodu.