Paradigma: razlika između inačica
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
m čišćenje |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Paradigma''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] παράδειγμα ''parádeigma'', sastavljeno od παρὰ ''parà'' „pored“ i δεικνύµι ''deiknymi'' „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural ''paradigme'' označava '' |
'''Paradigma''' (iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] παράδειγμα ''parádeigma'', sastavljeno od παρὰ ''parà'' „pored“ i δεικνύµι ''deiknymi'' „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural ''paradigme'' označava ''primjer'', ''uzor'', ''uzorak'', ''ocrtavanje'', ili ''[[predrasuda|predrasudu]]''. |
||
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci, obitelji, grupe, narodi, struke itd. |
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci, obitelji, grupe, narodi, struke itd. |
||
Redak 7: | Redak 7: | ||
Pojam se koristi u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] i [[znanost]]i za opisivanje različitih koncepata. |
Pojam se koristi u [[jezikoslovlje|jezikoslovlju]] i [[znanost]]i za opisivanje različitih koncepata. |
||
U |
U znanosti o znanosti koncept paradigme sustavno je uveo [[filozof]] [[Thomas Kuhn]], posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "''Struktura znanstvenih revolucija''". |
||
{{mrva}} |
{{mrva}} |
Posljednja izmjena od 2. svibnja 2022. u 22:50
Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu.
Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo (eng. default) u cilju poimanja stvarnosti i njenih fenomena. U tom smislu osobna paradigma je ono bitno što učitavamo prilikom naše interpretacije stvari i pojava oko nas. Ljudi imaju različite paradigme kao pojedinci, obitelji, grupe, narodi, struke itd. Paradigma stvara mentalni filter kroz koji um propušta samo one informacije koje mu se uklapaju u postojeću sliku svijeta. Paradigma se može usporediti s obojenim naočalama. Ako npr. paradigma ima zelenu boju oni koji gledaju kroz zelene naočale vidjet će svijet obojen u zelenim tonovima i sve dok ne skinu zelene naočale sve će im se činiti zeleno i za to će staviti ruku u vatru. Tek kada skinu “zelene naočale“ shvatit će da stvari nisu nužno u zelenom tonu nego poprimaju drugačije tonove ovisno o novim naočalama koje stave. Paradigma se stvara preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme.
Pojam se koristi u jezikoslovlju i znanosti za opisivanje različitih koncepata.
U znanosti o znanosti koncept paradigme sustavno je uveo filozof Thomas Kuhn, posebice u svezi s razvojem znanstvene misli u knjizi "Struktura znanstvenih revolucija".