UDBA: razlika između inačica
{{wikipovSection}}, pobrisao čežžć, ostalo nisam provjerio, |
skidanje šminke |
||
Redak 10: | Redak 10: | ||
UDBA je od svog samog početka bila instrument |
UDBA je od svog samog početka bila instrument [[Tito|Titovog]] terora. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za tadašnji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i krajnjoj soluciji - ubojstvu - i to mahom emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja. |
||
U vremenskom razdoblju od 1946. do 1990 UDBA je ubila 69 hrvatskih emigranata, osmorica su nestala. Izvršila je 24 neuspjela atentata na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama. Trojica su oteta, a daljna četvorica su se uspjela spasiti od otmice. Najpoznatiji zločin te jugoslavenske službe je ubojstvo hrvatskog emigranta i vođe [[Bruno Bušić|Brune Bušića]] [[16. listopada]], [[1978]] u [[Pariz]]u. |
|||
[[1960]]. je u [[Buenos Aires|Buenos Airesu]] u dvorani ''Hrvatskog doma'' aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija je bila ciljano usmjerena protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika. |
|||
== Ubojstva i otmice u inozemstvu == |
== Ubojstva i otmice u inozemstvu == |
||
=== Ubojstva === |
=== Ubojstva === |
||
{{wikipovSection}} |
|||
{| border="1" |
|||
{| {{prettytable}} |
|||
|+ |
|+ |
||
! Žrtva !! Država !! Godina |
! Žrtva !! Država !! Godina |
Inačica od 15. lipnja 2007. u 15:07
UDBA je kratica za Uprava državne bezbednosti (srp.). Ona je bila tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, nastala je 1946. i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom SFRJ u 1990-ima. Danas u Srbiji djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno Informativna Agencija (BIA)
Nastanak i zadaća
UDB-a je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije OZNE, službe pod čijim su nadzorom i koordinaciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata. 1966. UDBA je preimenovana u Službu državne bezbednosti (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna služba nalazila u sastavu SSUP-a, sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
- unutarnjim neprijateljem (nacionalizam, Crkva,...)
- emigracijom (hrvatska, albanska,...)
- stranim obavještajnim službama
- tehnikom praćenja i prisluškivanja
UDBA je od svog samog početka bila instrument Titovog terora. Glavna joj je zadaća bila praćenje i prisluškivanje osoba koje su predstavljale prijetnju za tadašnji režim, bilo u tuzemstvu ili inozemstvu. Nerijetko je pribjegavala i krajnjoj soluciji - ubojstvu - i to mahom emigranata iz bivše Jugoslavije, neovisno o nacionalnoj pripadnosti, koji su Jugoslaviji bili ozbiljna prijetnja.
U vremenskom razdoblju od 1946. do 1990 UDBA je ubila 69 hrvatskih emigranata, osmorica su nestala. Izvršila je 24 neuspjela atentata na hrvatske emigrante, žrtve su se izvukle s lakšim ili težim tjelesnim ozljedama. Trojica su oteta, a daljna četvorica su se uspjela spasiti od otmice. Najpoznatiji zločin te jugoslavenske službe je ubojstvo hrvatskog emigranta i vođe Brune Bušića 16. listopada, 1978 u Parizu.
1960. je u Buenos Airesu u dvorani Hrvatskog doma aktivirana bomba u čijoj je detonaciji poginula i trogodišnja Dinka Domančinović. Ta akcija je bila ciljano usmjerena protiv djece, s obzirom na to da se u spomenutoj dvorani slavio posljedni dan školskih praznika.
Ubojstva i otmice u inozemstvu
Ubojstva
Žrtva | Država | Godina |
---|---|---|
Ivo Protulipac | Italija | 1946. |
Ilija Abramović | Austrija | 1948. |
Dinka Domančinović | Argentina | 1960. |
Rudolf Kantonci | Argentina | 1962. |
Mate Miličević | Kanada | 1966. |
Marijan Šimundić | SR Njemačka | 1967. |
Joze Jelić | SR Njemačka | 1967. |
Mile Jelić | SR Njemačka | 1967. |
Petar Tominac | SR Njemačka | 1967. |
Vlado Murat | SR Njemačka | 1967. |
Anđelko Pernar | SR Njemačka | 1967. |
Hrvoje Ursa | SR Njemačka | 1968. |
Đuro Kokić | SR Njemačka | 1968. |
Mile Rukavina | SR Njemačka | 1968. |
Krešimir Tolj | SR Njemačka | 1968. |
Vid Maričić | SR Njemačka | 1968. |
Ante Znaor | Italija | 1968. |
Josip Krtalić | Austrija | 1968. |
Nedjeljko Mrkonjić | Francuska | 1968. |
Pero Čović | Australiji | 1968. |
Mirko Čurić | SR Njemačka | 1969. |
Nahid Kulenović | SR Njemačka | 1969. |
Vjekoslav Luburić | Španjolska | 1969. |
Mijo Lijić | Švedska | 1971. |
Ivo Bogdan | Argentina | 1971. |
Maksim Krstulović | Engleska | 1971. |
Mirko Šimić | SR Njemačka | 1971. |
Ivan Mihalić | SR Njemačka | 1972. |
Josip Senić | SR Njemačka | 1972. |
Branko Jelić | SR Njemačka | 1972. |
Stjepan Ševo | Italija | 1972. |
Tatjana Ševo | Italija | 1972. |
Rosemarie Bahorić | Italija | 1972. |
Josip Buljan-Mikulić | SR Njemačka | 1973. |
Mate Jozak | SR Njemačka | 1974. |
Ilija Vučić | SR Njemačka | 1975. |
Ivica Miošević | SR Njemačka | 1975. |
Nikola Martinović | Austrija | 1975. |
Matko Bradarić | Belgija | 1975. |
Vinko Eljuga | Danska | 1975. |
Stipe Mikulić | Švedska | 1975. |
Nikola Penava | SR Njemačka | 1975. |
Ivan Tuksor | Francuska | 1976. |
Ivan Vučić | SR Njemačka | 1977. |
Jozo Oreč | JAR | 1977. |
Bruno Bušić | Francuska | 1978. |
Križan Brkić | SAD | 1978. |
Marijan Rudela | SAD | 1979. |
Zvonko Štimac | SAD | 1979. |
Goran Šećer | Kanada | 1979. |
Cvitko Cicvarić | Kanada | 1979. |
Nikola Miličević | SR Njemačka | 1980. |
Mirko Desker | SR Njemačka | 1980. |
Ante Kostić | SR Njemačka | 1981. |
Mate Kolić | Francuska | 1981. |
Petar Bilandžić | SR Njemačka | 1981. |
Ivan Jurišić | SR Njemačka | 1981. |
Mladen Jurišić | SR Njemačka | 1981. |
Stanko Nižić | Švicarska | 1981. |
Ivo Furlić | SR Njemačka | 1981. |
Đuro Zagajski | SR Njemačka | 1983. |
Franjo Mikulić | SR Njemačka | 1983. |
Milan Župan | SR Njemačka | 1983. |
Stjepan Đureković | SR Njemačka | 1983. |
Slavko Logarić | SR Njemačka | 1984. |
Franjo Mašić | SAD | 1986. |
Ivan Hlevnjak | SR Njemačka | 1987. |
Damir Đureković | Kanada | 1987. |
Ante Đapić | SR Njemačka | 1989. |