Filozofija egzistencije: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ygraine (razgovor | doprinosi)
m Egzistencijalizam premješteno na Egzistencijalna filozofija: Širi pojam. Egzistencijalizam je samo jedan pravac egz. filozofije.
Ygraine (razgovor | doprinosi)
Malo proširenje.
Redak 1: Redak 1:
'''Egzistencijalna filozofija''' je skupni naziv za niz [[Filozofija|filozofskih]] pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod [[egzistencija|egzistencijom]] shvaćaju način ''ljudskog'' postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi [[esencija|esenciji]]. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u [[Hegel|hegelijanskoj]] tradiciji).
'''Egzistencijalizam''' je [[Filozofija|filozofski]] pravac koji se bavi problemom ljudske egzistencije, odnosno njezinim poljuljanim temeljima budući da se javlja nakon [[1. svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. Dio je književnopovijesnog razdoblja [[kasni modernizam]]. Temeljna teza egzistencijalista jest "Egzistencija prethodi [[esencija|esenciji]]". Osim filozofije problemima egizstencijalizma se bavi i [[književnost]], tako imamo nekoliko književnih remek djela koja su potaknuta egzstencijalističkom filozofijom, primjerice roman argentinskog pisca [[Ernesto Sábato|Ernesta Sabata]] "[[O junacima i grobovima]]". Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput [[Jean Paul Sartre|Sartrea]] i [[Albert Camus|Camusa]] što je reazultiralo novim književnim remek djelima kao što su "Mučnina" i "Stranac".


U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.
Ključnim djelom egzistencijalističke filozofije smatra se "[[Bitak i vrijeme]]" [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]].

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se Danac [[Søren Kierkegaard]]. Daljnji su poticaji došli od [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Wilhelm Dilthey|Diltheya]], [[Edmund Husserl|Husserla]], [[Max Scheler|Schelera]].

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca [[Ernesto Sábato|Ernesta Sábata]] ''[[O junacima i grobovima]]''. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]] i [[Albert Camus|Camusa]] što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su ''Mučnina'' i ''Stranac''.


== Predstavnici ==
== Predstavnici ==
* Filozofija egzistencije
** [[Karl Jaspers]]
** [[Martin Heidegger]]


* Egzistencijalizam
* [[Jean Paul Sartre]]
* [[Albert Camus]]
** [[Jean Paul Sartre]]
** [[Albert Camus]]
* [[Ernesto Sabato]] (egzistecijalističko književno remek djelo "O junacima i grobovima")
* [[Karl Jaspers]]
* [[Martin Heidegger]]


{{mrva-filozofija}}
{{mrva-filozofija}}

Inačica od 7. srpnja 2007. u 21:33

Egzistencijalna filozofija je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).

U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.

Ocem egzistencijalne filozofije smatra se Danac Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.

U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.

Predstavnici

Nedovršeni članak Filozofija egzistencije koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.