Filozofija egzistencije: razlika između inačica
m Egzistencijalizam premješteno na Egzistencijalna filozofija: Širi pojam. Egzistencijalizam je samo jedan pravac egz. filozofije. |
Malo proširenje. |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Egzistencijalna filozofija''' je skupni naziv za niz [[Filozofija|filozofskih]] pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod [[egzistencija|egzistencijom]] shvaćaju način ''ljudskog'' postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi [[esencija|esenciji]]. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u [[Hegel|hegelijanskoj]] tradiciji). |
|||
'''Egzistencijalizam''' je [[Filozofija|filozofski]] pravac koji se bavi problemom ljudske egzistencije, odnosno njezinim poljuljanim temeljima budući da se javlja nakon [[1. svjetski rat|prvog svjetskog rata]]. Dio je književnopovijesnog razdoblja [[kasni modernizam]]. Temeljna teza egzistencijalista jest "Egzistencija prethodi [[esencija|esenciji]]". Osim filozofije problemima egizstencijalizma se bavi i [[književnost]], tako imamo nekoliko književnih remek djela koja su potaknuta egzstencijalističkom filozofijom, primjerice roman argentinskog pisca [[Ernesto Sábato|Ernesta Sabata]] "[[O junacima i grobovima]]". Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput [[Jean Paul Sartre|Sartrea]] i [[Albert Camus|Camusa]] što je reazultiralo novim književnim remek djelima kao što su "Mučnina" i "Stranac". |
|||
U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje. |
|||
Ključnim djelom egzistencijalističke filozofije smatra se "[[Bitak i vrijeme]]" [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]]. |
|||
Ocem egzistencijalne filozofije smatra se Danac [[Søren Kierkegaard]]. Daljnji su poticaji došli od [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[Henri Bergson|Bergsona]], [[Wilhelm Dilthey|Diltheya]], [[Edmund Husserl|Husserla]], [[Max Scheler|Schelera]]. |
|||
U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca [[Ernesto Sábato|Ernesta Sábata]] ''[[O junacima i grobovima]]''. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput [[Jean-Paul Sartre|Sartrea]] i [[Albert Camus|Camusa]] što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su ''Mučnina'' i ''Stranac''. |
|||
== Predstavnici == |
== Predstavnici == |
||
* Filozofija egzistencije |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
* Egzistencijalizam |
|||
* [[Jean Paul Sartre]] |
|||
* [[ |
** [[Jean Paul Sartre]] |
||
** [[Albert Camus]] |
|||
* [[Ernesto Sabato]] (egzistecijalističko književno remek djelo "O junacima i grobovima") |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{mrva-filozofija}} |
{{mrva-filozofija}} |
Inačica od 7. srpnja 2007. u 21:33
Egzistencijalna filozofija je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja a ne postojanja nečega uopće, te teza da egzistencija prethodi esenciji. Egzistencijalna je filozofija reakcija na dotada dominantnu filozofiju bîti (naročito onu u hegelijanskoj tradiciji).
U središtu zanimanja egzistencijalne filozofije nalazi se čovjek, pojedinac, njegova sloboda, njegovo samoostvarenje.
Ocem egzistencijalne filozofije smatra se Danac Søren Kierkegaard. Daljnji su poticaji došli od Nietzschea, Bergsona, Diltheya, Husserla, Schelera.
U duhu egzistencijalne filozofije (preciznije, egzistencijalizma) napisana su i brojna i važna književna djela, primjerice roman argentinskog pisca Ernesta Sábata O junacima i grobovima. Kao pisci književnih djela su se okušali i sami filozofi egzistencijalizma poput Sartrea i Camusa što je reazultiralo novim književnim remek-djelima kao što su Mučnina i Stranac.
Predstavnici
- Filozofija egzistencije
- Egzistencijalizam