Ernst Theodor Amadeus Hoffmann: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 21. rujna 2007. u 21:37

Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann (Kaliningrad, 24. siječnja 1776. - Berlin, 25. lipnja 1822.) poznatiji pod pseudonimom E. T. A. Hoffmann (Ernst Theodor Amadeus Hoffmann) je najpoznatiji predstavnik njemačke romantičarske novelistike.

Svestrano nadaren bavio se raznim granama umjetnosti (bio je slikar, redatelj, dirigent i skladatelj), te se njegove slikarske i glazbene sklonosti osjećaju i u književnom radu, kojemu se posvećuje tek potkraj života. Napisao je tri zbirke pripovijesti (Fantazije u Collotovoj maniri - Fantasiestüke in Callots manier,1813-15; Noćne zgode - Nachtststücke, 1817 i Serapionova braća - Die Serapionsbrüder, 1819-21) i dva romana (Đavolji eliksiri- Die Elixiere des Teufels, 1816 i Životna naziranja mačka Murra - Die lebensansichten des Katers Murr, 1821), u kojima spaja elemente "romana strave i užaša" s fantastičnim svijetom narodnih bajki i vjernim realističkim opisima građanskog života i tako nas uvodi u jedan poseban svijet u kojem se neraskidivo isprepliću san i java, mašta i realnost. Hoffmannovo je stvaralaštvo izvršilo znatan utjecaj i na mnoge europske pripovjedače XIX. stoljeća (Scott, Balzac, Gogolj, Poe, Baudelaire, Kafka i dr.)

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Slika:ETA Hoffmann.jpg|thumb|'''Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann''']]
-'''Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann''' ([[Kalinjingrad]], [[24. siječnja]] [[1776]]. - [[Berlin]], [[25. lipnja]] [[1822]].) poznatiji pod [[pseudonim]]om '''E. T. A. Hoffmann (Ernst Theodor Amadeus Hoffmann)''' je najpoznatiji predstavnik [[Njemačka|njemačke]] [[romantizam|romantičarske]] [[novela|novelistike]].
+'''Ernst Theodor Wilhelm Hoffmann''' ([[Kaliningrad]], [[24. siječnja]] [[1776]]. - [[Berlin]], [[25. lipnja]] [[1822]].) poznatiji pod [[pseudonim]]om '''E. T. A. Hoffmann (Ernst Theodor Amadeus Hoffmann)''' je najpoznatiji predstavnik [[Njemačka|njemačke]] [[romantizam|romantičarske]] [[novela|novelistike]].
-Svestrano nadaren bavio se raznim granama umjetnosti (bio je [[slikar]], [[redatelj]], [[dirigent]] i [[skladatelj]]), te se njegove slikarke i glazbene sklonosti osjećaju i u književnom radu, kojemu se posvećuje tek potkraj života. Napisao je tri zbirke [[pripovijest]]i (''[[Fantazije u Collotovoj maniri]] - Fantasiestüke in Callots manier'',[[1813]]-[[1815|15]]; ''[[Noćne zgode]] - Nachtststücke'', [[1817]] i ''[[Serpinova braća]] - Die Serpionsbrüde'', [[1819]]-[[1821|21]]) i dva [[roman]]a (''[[Đavolji eliksiri]]- DieElixiere des Teufels'', [[1816]] i ''[[Životna naziranja mačka Murra]] - Die ebensansichten des Katers Murr'', [[1821]]), u kojima spaja elementa "[[roman]]a strave i užaša" s fantastičnim svijetom narodnih [[bajka|bajki]] i vjernim realističkim opisima građanskog života i tako nas uvodi u jedan poseban svijet u kojem se neraskidivo isprepleću san i jav, mašta i realnost. Hoffmannovo je stvaralaštvo izvršiloznatan utjecaj i na mnoge europske pripovjedače [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] ([[Sir Walter Scott|Scott]], [[Honore de Balzac|Balzac]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]], [[Edgar Allan Poe|Poe]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Franz Kafka|Kafka]] i dr.)
+Svestrano nadaren bavio se raznim granama umjetnosti (bio je [[slikar]], [[redatelj]], [[dirigent]] i [[skladatelj]]), te se njegove slikarske i glazbene sklonosti osjećaju i u književnom radu, kojemu se posvećuje tek potkraj života. Napisao je tri zbirke [[pripovijest]]i (''[[Fantazije u Collotovoj maniri]] - Fantasiestüke in Callots manier'',[[1813]]-[[1815|15]]; ''[[Noćne zgode]] - Nachtststücke'', [[1817]] i ''[[Serapionova braća]] - Die Serapionsbrüder'', [[1819]]-[[1821|21]]) i dva [[roman]]a (''[[Đavolji eliksiri]]- Die Elixiere des Teufels'', [[1816]] i ''[[Životna naziranja mačka Murra]] - Die lebensansichten des Katers Murr'', [[1821]]), u kojima spaja elemente "[[roman]]a strave i užaša" s fantastičnim svijetom narodnih [[bajka|bajki]] i vjernim realističkim opisima građanskog života i tako nas uvodi u jedan poseban svijet u kojem se neraskidivo isprepliću san i java, mašta i realnost. Hoffmannovo je stvaralaštvo izvršilo znatan utjecaj i na mnoge europske pripovjedače [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] ([[Sir Walter Scott|Scott]], [[Honore de Balzac|Balzac]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]], [[Edgar Allan Poe|Poe]], [[Charles Baudelaire|Baudelaire]], [[Franz Kafka|Kafka]] i dr.)
 [[Kategorija:Njemački književnici|Hoffmann, Ernst Theodor Amadeus ]]