Prijeđi na sadržaj

Edgar Allan Poe

Izvor: Wikipedija
Edgar Allan Poe
Edgar Allan Poe u studenom 1848. godine.
Puno imeEdgar Allan Poe
Rođenje 19. siječnja 1809.
Smrt7. listopada 1849. (40 god.)
Baltimore, Maryland, SAD
Zanimanjepisac, pjesnik, urednik, kritičar
NacionalnostAmerikanac
Period pisanja1827.1849.
Književne vrsteromani, kratke priče, pjesme
Književni periodRomantizam
SuprugaVirginia Eliza Clemm Poe
Potpis

Edgar Allan Poe (Boston, Massachusetts, SAD, 19. siječnja 1809.Baltimore, Maryland, SAD, 7. listopada 1849.), rođen kao Edgar Poe, bio je američki pisac, pjesnik, urednik i književni kritičar iz doba američkog romantizma.

Životopis

[uredi | uredi kôd]
Portret Edgara Allana Poea

Njegov otac i majka, David Poe ml. i Elizabeth Hopkins Poe (oboje zanimanjem glumci) preminuli su u roku od dvije godine nakon njegova rođenja (otac 1810., majka 1811.). Poea je posvojio trgovac duhanom John Allan iz Richmonda, koji ga je nakon nekoliko godina poslao u Englesku gdje je Poe od 1815. do 1820. pohađao Manor School u Swindon Newingtonu. Nikad legalno posvojen, prezime Allan uzeo je kao srednje ime.

Godine 1826., Poe odlazi na studij na Virginijsko sveučilište, no izbačen je zbog kockarskih dugova, što ga dovodi u svađu s Johnom Allanom koji ga se tada odrekao kao sina. Godine 1827. pridružio se vojsci, lagavši o svom imenu i dobi; 1830. stiže do West Pointa, ali je izbačen godinu kasnije zbog neizvršavanja dužnosti.

O sljedećem periodu Poeova života malo se zna, osim da je 1833. živio s očevom sestrom u Baltimoreu. Nakon što je kratkom pričom Poruka u boci osvojio 50 dolara, započinje karijeru spisatelja: u časopisima Southern Literary Messenger (u Richmondu, gdje je stvarao od 1835. do 1837.), te philadephijskim Burton's Gentleman's Magazine i Graham's Magazine (1839.1843.), izlaze neka od njegovih najpoznatijih djela.

Godine 1836., Poe ženi trinaestogodišnju rođakinju Virginiju Clemm, koja će kasnije od posljedica tuberkuloze postati invalidom, te naposljetku i preminuti, što se smatra uzrokom Poeovog neobuzdanog alkoholizma i uzimanja opijuma. Slavna pjesma Annabel Lee (1849.) posvećena je Virginiji.

Njegova prva zbirka, Priče iz Groteske i Arabeske, pojavila se 1840. godine, a sadrži jedno od njegovih najpoznatijih djela, Pad kuće Usherovih. U ranim 1840-ima, izlazi i Školjkareva prva knjiga, njegovo najprodavanije djelo.

Mračna poema o izgubljenoj ljubavi, Gavran donijela je Poeu svjetsku slavu kad je izdana 1845., a Umorstva u Rue Morgue te Ukradeno pismo, također iz tog perioda, smatraju se Poeovim najpoznatijim kriminalističkim romanima. Također, bio je aktivan književni novinar.

Poeov fiktivni lik C. Auguste Dupin (približan izgovor: ogist dipen), amaterski detektiv, bio je inspiracija za kreiranje Sherlocka Holmesa i Hercula Poirota.

Godine 1848., depresivan i u očaju, Poe pokušava samoubojstvo. Nakon toga je poslije zabave na putu novoj zaručnici nestao na tri dana. Pojavio se u vrlo čudnom stanju u Baltimoreu, gdje je i na koncu preminuo 7. listopada 1849. godine.

Citati

[uredi | uredi kôd]

Poeovi citati

[uredi | uredi kôd]
  • Sposobnosti refleksivnog intelekta određenije su i korisnije zaokupljene nepretencioznom igrom dama nego svom zamršenom izvještačenošću šaha. U ovom potonjem, u kojem su potezi figura različiti i bizarni, s raznolikim i varijabilnim vrijednostima, ono što je naprosto zamršeno pogrešno se drži nečim što je dubokoumno. Pažnja je ovdje zaokupljena u najvećoj mjeri. Ako popusti samo na trenutak, dolazi do propusta, koji će uroditi porazom. (...) U dami, naprotiv, gdje su potezi jedinstveni i mogu tek malo varirati, vjerojatnost se neopreza umanjuje i, budući da puka pažnja ostaje relativno nezaposlena, svaka prednost koju neka strana stekne stečena je većom pronicavošću.
    • Umorstva u Ulici Morgue (1841.)

Drugi o Poeu

[uredi | uredi kôd]
  • Bio je veliki radnik i uistinu neshvaćeni genij. Pratio ga je glas da je pijanac, premda nije toliko pio koliko je alkohol na njega pogubno djelovao. Bilo je dovoljno da popije čašicu žestoka pića pa da pomahnita i izgubi osjećaj za stvarnost. (...) Poe je, prema svemu sudeći, bio podvojena ličnost. Prema onima koje je volio i koji su voljeli njega bio je nježan i privržen. Oni drugi, koje je često kritizirao, smatrali su da je razdražljiv i samoživ. (...) Jedna je od glavnih karakteristika Poeove proze, pa i poezije, da su u njima hladnokrvno i precizno opisani fantastični snovi, košmari i halucinacije. Baš ta opreka između tematike i načina opisa, između fantastike i upravo kliničke, pseudoznanstvene nepristranosti u izlaganju, tvori glavni čar Poeovih djela. Posebno su mu bila privlačna duševna stanja između sna i jave. (...) Upravo je nevjerojatno kako se u Americi tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća mogao pojaviti takav literarni genij kao što je Poe, koji je dobrim dijelom anticipirao i usmjerio svjetsku književnost. Njegova je domovina u to doba u kulturnom smislu bila prava provincija opterećena svim tipičnim oznakama provincijalnosti: neznanjem i primitivnošću. Poe je ujedno i prvi istaknuti američki pisac uopće. (...) Poe je bio jedan od prvih pisaca i pjesnika koji su od krhke građe svojih snova i parapsiholoških doživljaja počeli graditi velebnu građevinu psihološkog poniranja u dubine ljudske duše. Stoga se može ustvrditi da je znatno utjecao i na književne velikane 20. stoljeća kao što su Franz Kafka i Albert Camus.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Poeov opus obiluje romanima, kratkim pričama te pjesmama i smatra se ogromnim doprinosom svjetskoj književnosti, pogotovo u žanru horora i kriminalistike.

Kratke priče

[uredi | uredi kôd]

Romani

[uredi | uredi kôd]

Pjesme

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Uključuje i nastavak pod imenom Zagonetni slučaj Marie Rogêt (1842.). To je prvi misterij ubojstva baziran na detaljima pravog zločina.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Edgar Allan Poe
Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Edgar Allan Poe