Ne Win: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 36: Redak 36:
|vjera=
|vjera=
}}
}}
'''Bo Ne Win''' ([[Paungdalè]], [[10. srpnja]] [[1910]]. ili [[14]]./[[24. svibnja]] [[1911]]. - [[Yangon]], [[5. prosinca]] [[2002]].), [[Mianmar]]ski [[političar]], [[državnik]] i [[diktator]] koji je vladao od [[1962]]. do [[1981]].
''' [[General]] Bo Ne Win''' ([[Paungdalè]], [[10. srpnja]] [[1910]]. ili [[14]]./[[24. svibnja]] [[1911]]. - [[Yangon]], [[5. prosinca]] [[2002]].), [[Mianmar]]ski [[političar]], [[državnik]] i [[diktator]] koji je vladao od [[1962]]. do [[1981]].


Rodio se kao '''Shu Maung''', u obitelji iz srednje klase, u mjestu oko 300 km od [[Rangoon]]a. Pravi datum rođenja nikada nije ustanovljen. Studirao je biologiju dvije godine, želeći postati [[liječnik]], no kada je odustao od učenja, pridružio se Udruzi "Mi Burmanci". Bio je jedan od [[Trideset drugova]], grupe mladića koji su bili na vojnoj obuci provedenoj na otoku Hainan, pod japanskom okupacijom. Nakon kraja rata, bori se protiv [[Japan]]a. Nakon postignute nezavisnosti od kolonijalnih vlasti pridružio se Burmanskoj vojsci nezavisnosti, a kasnije i Burmanskoj nacionalnoj vojsci. Kada je prvi predsjednik [[Aung San]] ubijen, priklonio se politici koju je provodio [[U Nu]], važan političar i također član Trideset drugova. Neko vrijeme je mirovao, no [[1962]]. izveo je "beskrvni puč", kako su prenijeli strani mediji. To nije bilo u potpunosti točno, jer je jedan vojnik ubio mladog sina bivšeg predsjednika. Imenovavši se predsjednikom Revolucionarnog vijeća, ukinuo je sve druge političke stranke osim svoje.
Rodio se kao '''Shu Maung''', u obitelji iz srednje klase, u mjestu oko 300 km od [[Rangoon]]a. Pravi datum rođenja nikada nije ustanovljen. Studirao je biologiju dvije godine, želeći postati [[liječnik]], no kada je odustao od učenja, pridružio se Udruzi "Mi Burmanci". Bio je jedan od [[Trideset drugova]], grupe mladića koji su bili na vojnoj obuci provedenoj na otoku Hainan, pod japanskom okupacijom. Nakon kraja rata, bori se protiv [[Japan]]a. Nakon postignute nezavisnosti od kolonijalnih vlasti pridružio se Burmanskoj vojsci nezavisnosti, a kasnije i Burmanskoj nacionalnoj vojsci. Kada je prvi predsjednik [[Aung San]] ubijen, priklonio se politici koju je provodio [[U Nu]], važan političar i također član Trideset drugova. Neko vrijeme je mirovao, no [[1962]]. izveo je "beskrvni puč", kako su prenijeli strani mediji. To nije bilo u potpunosti točno, jer je jedan vojnik ubio mladog sina bivšeg predsjednika. Imenovavši se predsjednikom Revolucionarnog vijeća, ukinuo je sve druge političke stranke osim svoje.
Redak 42: Redak 42:
Njegova stranka zvala se "[[Burmanska stranka socijalističkog programa]]". Na vlasti je bio 26 godina. Njegovo ime Bo Ne Win znači ''Zapovjednik Sijajuće Sunce''. Njega je uzeo za vrijeme obuke na otoku Hainan. Ženio se pet puta i imao najmanje petero djece.
Njegova stranka zvala se "[[Burmanska stranka socijalističkog programa]]". Na vlasti je bio 26 godina. Njegovo ime Bo Ne Win znači ''Zapovjednik Sijajuće Sunce''. Njega je uzeo za vrijeme obuke na otoku Hainan. Ženio se pet puta i imao najmanje petero djece.


Kombinirao je nacionalizam, marksizam i budizam. Sva obrazovana radna snaga je otišla iz zemlje, a [[1987]]. Burma je proglašena najmanje razvijenom zemljom na svijetu. Izolacija od svega zapadnog je bila izrazito prisutna. Nacionalizirao je gospodarstvo, otjerao strance. Izdao je nove apoene kyata, nacionalne valute. Protiv njegove vlasti pokrenuti su mnogi prosvjedi i ustanci, ali je vojska sve u krvi ugušila.
Kombinirao je [[nacionalizam]], [[marksizam]] i [[budizam]]. Sva obrazovana radna snaga je otišla iz zemlje, a [[1987]]. Burma je proglašena najmanje razvijenom zemljom na svijetu. Izolacija od svega zapadnog je bila izrazito prisutna. Nacionalizirao je gospodarstvo, otjerao strance. Izdao je nove apoene kyata, nacionalne valute. Protiv njegove vlasti pokrenuti su mnogi prosvjedi i ustanci, ali je vojska sve u krvi ugušila.Najpoznatiji je "Ustanak 8888", koji se odigrao [[1988]]. , a ubijeno je 3000 ljudi.


Kada je umro [[U Thant]], gnjevni studenti su nad njegovim lijesom napravili privremeni [[mauzolej]], ogorčeni, što slavnom sunarodnjaku nije priređen državni pogreb. Zgrada studentskog sindikata Sveučilišta Rangoon je srušena.
Kada je umro [[U Thant]], gnjevni studenti su nad njegovim lijesom napravili privremeni [[mauzolej]], ogorčeni, što slavnom sunarodnjaku nije priređen državni pogreb. Zgrada studentskog sindikata Sveučilišta Rangoon je srušena.


S vlasti je odstupio u srpnju [[1981]]., a od [[1998]]. do smrti bio je u kućnom pritvoru. Kremiran je, a pepeo prosut u jednu rijeku.
S vlasti je odstupio u srpnju [[1981]]., a od [[1998]]. do smrti bio je u kućnom pritvoru. Kremiran je, a pepeo prosut u jednu rijeku.Njegova glavna protivnica je [[Aung San Suu Kyi]], a na njegovom sprovodu nije bilo mnogo ljudi.


U današnjoj Burmi je još i dan danas klasična vojna diktatura kojima je obilovala [[Latinska Amerika]].
U današnjoj Burmi je još i dan danas klasična [[vojna diktatura]] kojima je obilovala [[Latinska Amerika]].


[[Kategorija:Mianmar]]
[[Kategorija:Mianmar]]

Inačica od 27. rujna 2007. u 11:03

Predložak:Politički vođa General Bo Ne Win (Paungdalè, 10. srpnja 1910. ili 14./24. svibnja 1911. - Yangon, 5. prosinca 2002.), Mianmarski političar, državnik i diktator koji je vladao od 1962. do 1981.

Rodio se kao Shu Maung, u obitelji iz srednje klase, u mjestu oko 300 km od Rangoona. Pravi datum rođenja nikada nije ustanovljen. Studirao je biologiju dvije godine, želeći postati liječnik, no kada je odustao od učenja, pridružio se Udruzi "Mi Burmanci". Bio je jedan od Trideset drugova, grupe mladića koji su bili na vojnoj obuci provedenoj na otoku Hainan, pod japanskom okupacijom. Nakon kraja rata, bori se protiv Japana. Nakon postignute nezavisnosti od kolonijalnih vlasti pridružio se Burmanskoj vojsci nezavisnosti, a kasnije i Burmanskoj nacionalnoj vojsci. Kada je prvi predsjednik Aung San ubijen, priklonio se politici koju je provodio U Nu, važan političar i također član Trideset drugova. Neko vrijeme je mirovao, no 1962. izveo je "beskrvni puč", kako su prenijeli strani mediji. To nije bilo u potpunosti točno, jer je jedan vojnik ubio mladog sina bivšeg predsjednika. Imenovavši se predsjednikom Revolucionarnog vijeća, ukinuo je sve druge političke stranke osim svoje.

Njegova stranka zvala se "Burmanska stranka socijalističkog programa". Na vlasti je bio 26 godina. Njegovo ime Bo Ne Win znači Zapovjednik Sijajuće Sunce. Njega je uzeo za vrijeme obuke na otoku Hainan. Ženio se pet puta i imao najmanje petero djece.

Kombinirao je nacionalizam, marksizam i budizam. Sva obrazovana radna snaga je otišla iz zemlje, a 1987. Burma je proglašena najmanje razvijenom zemljom na svijetu. Izolacija od svega zapadnog je bila izrazito prisutna. Nacionalizirao je gospodarstvo, otjerao strance. Izdao je nove apoene kyata, nacionalne valute. Protiv njegove vlasti pokrenuti su mnogi prosvjedi i ustanci, ali je vojska sve u krvi ugušila.Najpoznatiji je "Ustanak 8888", koji se odigrao 1988. , a ubijeno je 3000 ljudi.

Kada je umro U Thant, gnjevni studenti su nad njegovim lijesom napravili privremeni mauzolej, ogorčeni, što slavnom sunarodnjaku nije priređen državni pogreb. Zgrada studentskog sindikata Sveučilišta Rangoon je srušena.

S vlasti je odstupio u srpnju 1981., a od 1998. do smrti bio je u kućnom pritvoru. Kremiran je, a pepeo prosut u jednu rijeku.Njegova glavna protivnica je Aung San Suu Kyi, a na njegovom sprovodu nije bilo mnogo ljudi.

U današnjoj Burmi je još i dan danas klasična vojna diktatura kojima je obilovala Latinska Amerika.