Plavi jahač: razlika između inačica
m maknut suvisan naslov |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Image:Macke_Russisches_Ballett 1.jpg|right|thumb|300px|Macke Russisches Ballett]] |
[[Image:Macke_Russisches_Ballett 1.jpg|right|thumb|300px|Macke Russisches Ballett]] |
||
[[Image:Franz_Marc_016.jpg|right|thumb|800px|Franz Marc- Krave- žuto, crveno, zeleno]] |
|||
[[München]] [[1911]]. godine: [[Rusija|ruski]] [[slikar]] [[Vasilij Kandinski]], koji u tom [[Grad|gradu]] živi od [[1908]]., zajedno sa slikarom [[Franz Marc|Franzom Marcom]], osniva skupinu 'Der Blaue Reiter' i objavljuje istoimeni godišnjak koji izlazi [[1912]]. Toj je tiskovini koji su ilustrirali razni umjetnici cilj bio širenje nove [[Umjetnost|umjetnosti]]. |
[[München]] [[1911]]. godine: [[Rusija|ruski]] [[slikar]] [[Vasilij Kandinski]], koji u tom [[Grad|gradu]] živi od [[1908]]., zajedno sa slikarom [[Franz Marc|Franzom Marcom]], osniva skupinu 'Der Blaue Reiter' i objavljuje istoimeni godišnjak koji izlazi [[1912]]. Toj je tiskovini koji su ilustrirali razni umjetnici cilj bio širenje nove [[Umjetnost|umjetnosti]]. |
||
Inačica od 7. listopada 2005. u 17:14
München 1911. godine: ruski slikar Vasilij Kandinski, koji u tom gradu živi od 1908., zajedno sa slikarom Franzom Marcom, osniva skupinu 'Der Blaue Reiter' i objavljuje istoimeni godišnjak koji izlazi 1912. Toj je tiskovini koji su ilustrirali razni umjetnici cilj bio širenje nove umjetnosti.
Članom je te minhenske skupine, osim Marca, bio i August Macke. Nijedan od te dvojice slikara- koji su život izgubili na frontu u Prvom svjetskom ratu- nije bio apstraktni umjetnik, već su nadahnuće temama prirode stapali s intenzivnom bojom fovista i impresionista. Kod Marca se stalno javlja tema o životinja koje se stapaju s okolinom.
August Macke bavi se prirodom, ali se hvata u koštac i s urbanim temama. U duhovnom pogledu blizak grupi 'Der Blaue Reiter' jest švicarac Paul Klee koji stvara vrlo osoban slikarski jezik. Ne može se odrediti kao apstraktni slikar premda su mu iskustva slična kao i u Kandinskog. Na njegovim se djelima uvijek javlja neko pozivanje na prirodu i stvarnost, što Klee smatra neophodnim izvorom nadahnuća. Zahvaljujući snažnom osjećaju za glazbu, stvara kromatske kompozicije nadahnute glazbenim jezikom.