Bansko brdo: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Dopuna podataka (Banska planina, Monoštorska greda, Banski stol) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Baranjski leksikon]]: - [[Baranjski leksikon-1|A-B-C]] - [[Baranjski leksikon-2|Č-Ć-D]] - [[Baranjski leksikon-3|Dž-Đ-E]] - [[Baranjski leksikon-4|F-G-H]] - [[Baranjski leksikon-5|I-J-K]] - [[Baranjski leksikon-6|L-Lj-M]] - [[Baranjski leksikon-7|N-Nj-O]] - [[Baranjski leksikon-8|P-R-S]] - [[Baranjski leksikon-9|Š-T-U]] - [[Baranjski leksikon-10|V-Z-Ž]] |
[[Baranjski leksikon]]: - [[Baranjski leksikon-1|A-B-C]] - [[Baranjski leksikon-2|Č-Ć-D]] - [[Baranjski leksikon-3|Dž-Đ-E]] - [[Baranjski leksikon-4|F-G-H]] - [[Baranjski leksikon-5|I-J-K]] - [[Baranjski leksikon-6|L-Lj-M]] - [[Baranjski leksikon-7|N-Nj-O]] - [[Baranjski leksikon-8|P-R-S]] - [[Baranjski leksikon-9|Š-T-U]] - [[Baranjski leksikon-10|V-Z-Ž]] |
||
'''BANSKO BRDO''', izdužena uzvisina u sjeveroistočnom području [[Baranja|Baranje]] na '''Baranjskoj lesnoj zaravni''', ujedno njezin najviši dio ('''Kamenjak''', po ''"Enciklopediji Jugoslavije"'' 243 m, po ''"Enciklopedijskog geografskom leksikonu Jugoslavije"'' 245 m). Pruža se u pravcu sjeveroistok-jugozapad između [[Beli Manastir|Belog Manastira]] i [[Batina|Batine]] (dužine oko 21 km, širine 3 km). Padine su prema jugoistoku blage, a znatno strmije prema [[Karašica (baranjska)|Karašici]], na sjeverozapadu. Po |
'''BANSKO BRDO''', izdužena uzvisina u sjeveroistočnom području [[Baranja|Baranje]] na '''Baranjskoj lesnoj zaravni''', ujedno njezin najviši dio ('''Kamenjak''', po ''"Enciklopediji Jugoslavije"'' 243 m, po ''"Enciklopedijskog geografskom leksikonu Jugoslavije"'' 245 m, po ''"Velikom atlasu Hrvatske"'' 244 /na karti br. 31/ odn. 245 /u tekstu, str. 260)). Pruža se u pravcu sjeveroistok-jugozapad između [[Beli Manastir|Belog Manastira]] i [[Batina|Batine]] (dužine oko 21 km, širine 3 km). Padine su prema jugoistoku blage, a znatno strmije prema [[Karašica (baranjska)|Karašici]], na sjeverozapadu. Po tekstonskoj strukturi '''Bansko brdo''' je asimetričan horst. Na debelim naslagama lesa intenzivno je razvijeno poljodjelstvo i vinogradarstvo. |
||
Bansko brdo naziva se još i '''Banska kosa''', '''Baranjska planina''' ( |
Bansko brdo naziva se još i '''Banska kosa''', '''Banska planina''' ([[Josip Bösendorfer|Bösendorfer]]), '''Banovo brdo''', '''Baranjska planina''' (najčešće samo '''Planina'''), '''Belomanastirska greda''', '''Branjinska brda''' ([[Stevan Mihaldžić|Mihaldžić]]), '''Monoštorska greda''' (''Bösendorfer''), Zlatno brdo (latinski: ''Mons aureus''; mađarski: ''Báni-hegység'', ''Vörösmarti-hegység''). "Vrhovi ovih pitomih planina jesu: kod Belog Manastira: '''Krvašnina''' 187 m., kod Popovca i Branjine: '''Gradac''' 243 m. visine, u Podolju: '''Lisac''' 230 m., kod Zmajevca '''Trojnaš''' 205 m" (''S. Mihaldžić: "Baranja"''). |
||
Najviši dio '''Banske kose''' iznad [[Popovac|Popovca]] naziva se i '''Banovo brdo'''. Na njemu se nalazi televizijski odašiljač do koga vodi asfaltni put iz [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]] preko [[Kamenac|Kamenca]]. |
Najviši dio '''Banske kose''' iznad [[Popovac|Popovca]] naziva se i '''Banovo brdo'''. Na njemu se nalazi televizijski odašiljač do koga vodi asfaltni put iz [[Kneževi Vinogradi|Kneževih Vinograda]] preko [[Kamenac|Kamenca]]. U nekim izvorima (''Bösendorfer'', 243 m) najviši vrh '''banskog brda''' naziva se i '''Banski stol''' |
||
Nazivi '''Banska kosa''', '''Bansko brdo''' i '''Banovo brdo''' nastali su od starog naziva '''Ban''' za [[Popovac]], |
Nazivi '''Banska kosa''', '''Banska planina''', '''Bansko brdo''' i '''Banovo brdo''' nastali su od starog naziva '''Ban''' za [[Popovac]], '''Branjinska brda''' od naziva sela [[Branjina|Branjine]], a '''Belomanastirska greda''' i '''Monoštorska greda''' od sadašnjeg ([[Beli Manastir]]) i nekadašnjeg ('''Monoštor''') imena najvećeg baranjskog mjesta. ''(jn)'' |
||
Inačica od 17. kolovoza 2004. u 21:48
Baranjski leksikon: - A-B-C - Č-Ć-D - Dž-Đ-E - F-G-H - I-J-K - L-Lj-M - N-Nj-O - P-R-S - Š-T-U - V-Z-Ž
BANSKO BRDO, izdužena uzvisina u sjeveroistočnom području Baranje na Baranjskoj lesnoj zaravni, ujedno njezin najviši dio (Kamenjak, po "Enciklopediji Jugoslavije" 243 m, po "Enciklopedijskog geografskom leksikonu Jugoslavije" 245 m, po "Velikom atlasu Hrvatske" 244 /na karti br. 31/ odn. 245 /u tekstu, str. 260)). Pruža se u pravcu sjeveroistok-jugozapad između Belog Manastira i Batine (dužine oko 21 km, širine 3 km). Padine su prema jugoistoku blage, a znatno strmije prema Karašici, na sjeverozapadu. Po tekstonskoj strukturi Bansko brdo je asimetričan horst. Na debelim naslagama lesa intenzivno je razvijeno poljodjelstvo i vinogradarstvo.
Bansko brdo naziva se još i Banska kosa, Banska planina (Bösendorfer), Banovo brdo, Baranjska planina (najčešće samo Planina), Belomanastirska greda, Branjinska brda (Mihaldžić), Monoštorska greda (Bösendorfer), Zlatno brdo (latinski: Mons aureus; mađarski: Báni-hegység, Vörösmarti-hegység). "Vrhovi ovih pitomih planina jesu: kod Belog Manastira: Krvašnina 187 m., kod Popovca i Branjine: Gradac 243 m. visine, u Podolju: Lisac 230 m., kod Zmajevca Trojnaš 205 m" (S. Mihaldžić: "Baranja").
Najviši dio Banske kose iznad Popovca naziva se i Banovo brdo. Na njemu se nalazi televizijski odašiljač do koga vodi asfaltni put iz Kneževih Vinograda preko Kamenca. U nekim izvorima (Bösendorfer, 243 m) najviši vrh banskog brda naziva se i Banski stol
Nazivi Banska kosa, Banska planina, Bansko brdo i Banovo brdo nastali su od starog naziva Ban za Popovac, Branjinska brda od naziva sela Branjine, a Belomanastirska greda i Monoštorska greda od sadašnjeg (Beli Manastir) i nekadašnjeg (Monoštor) imena najvećeg baranjskog mjesta. (jn)