Josip Bösendorfer

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search


Josip Bösendorfer (čitaj: Bezendorfer) (Lukač kod Virovitice, 30. I. 1876. - Osijek, 6. VI. 1957), hrvatski povjesničar. Studirao u Zagrebu i Beču. Doktorirao 1902. u Zagrebu. Bio srednjoškolski profesor u Zagrebu i Osijeku, ravnatelj gimnazije u Osijeku i ravnatelj Muzeja Slavonije (1941-1949) također u Osijeku. Pokrenuo časopis "Osječki zbornik" (1942).

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Proučavao povijest Slavonije i Baranje, osobito ranonovovjekovne te Virovitičke županije i grada Osijeka. Pored radova u Starinama, Građi i Radu JAZU, objavio veći broj članaka i u našim časopisima i dnevnoj štampi koja je izlazila prije Drugog svjetskog rata.

Napomena[uredi VE | uredi]

Zbog toga što je 1940. godine objavio knjižicu Nešto malo o našoj Baranji po njemu je nazvana belomanastirska ulica koja vodi od Ulice kralja Tomislava do Sunčane ulice (iza "općine"), koja se prije zvala Ulica Božidara Maslarića. Po njemu je nazvana i jedna od ulica u osječkoj Tvrđi (gradska četvrt Tvrđa), i to ona koja vodi od Trga Sv. Trojstva na istok do Fakultetske ulice.

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • "Povijest tipografije u Osijeku", "Građa", 14
  • "Prvi dani u životu županije virovitičke poslije reinkorporacije", "Rad JAZU", 206
  • "Kako je došlo do slavonskog urbara 1756?", "Rad JAZU", 240 i 242
  • "Istočna granica Tomislavove, Krešimirove i Zvonimirove Hrvatske u savsko-dravskom interamniju", "Rad JAZU", 286
  • "Crtice iz slavonske povijesti", Osijek, 1910.
  • "Kako je Osijek postao kr. i slob. grad 1809", "Narodna starina", 1929, 18
  • "Franjevci u Osijeku", Osijek, 1932.
  • "Počeci umjetnosti u Osijeku", Osijek, 1935.
  • "Slavonski spahija i kmet", "Spomenica M. Dolencu", Ljubljana, 1936.
  • "Liječništvo i ljekarništvo u Osijeku", Osijek, 1936.
  • "Nešto malo o našoj Baranji", Osijek, 1940.
  • "Agrarni odnosi u Slavoniji", Zagreb, 1950.

Izvori: