Magnetit: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
}} |
}} |
||
'''Magnetit''', kemijska formula Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>, je crni ferimagnetički [[željezovi oksidi|željezov oksid]] u kojem [[željezo|željezovi]] atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni [[mineral]] u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]]. Važna je željezova ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj [[Švedska|Švedskoj]]. |
'''Magnetit''', kemijska formula Fe<sub>3</sub>O<sub>4</sub>, je crni ferimagnetički [[željezovi oksidi|željezov oksid]] u kojem [[željezo|željezovi]] atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni [[mineral]] u [[Magmatske stijene|magmatskim]] i [[Metamorfne stijene|metamorfnim stijenama]]. Važna je željezova ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj [[Švedska|Švedskoj]]. |
||
== Fizička svojstva == |
|||
[[Tvrdoća]] magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na [[Mohsova skala|Mohsovoj skali]], a [[Relativna gustoća|specifična težina]] iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. |
|||
Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.<ref> R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.</ref>. |
|||
== Kristalna struktura == |
== Kristalna struktura == |
||
Inačica od 29. listopada 2007. u 13:58
| Magnetit | |
|---|---|
 Magnetit iz Južnog Tirola, sjeverna Italija |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Kemijska formula | Fe3O4 |
| Identifikacija | |
| Molekularna masa | 231,55 g/mol |
| Boja | crn |
| Kristalni habitus | oktaedarski |
| Kristalni sustav | kubični, Fd3m |
| Mohsova tvrdoća | 5,5-6,5 |
| Ogreb | crn |
| Gustoća | 5,18 g/cm3 |
| Točka tališta | 1535 °C |
Magnetit, kemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički željezov oksid u kojem željezovi atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezova ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.
Fizička svojstva
Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].
Kristalna struktura
Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze željezovi kationi oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.
- ↑ R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.