Civilizacija

Izvor: Wikipedija
Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije.

Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;

  • također: razdoblje ljudskog društva koje slijedi nakon njegovih primitivnih faza;
  • također: skup materijalnih i duhovnih stečevina određenog društva.

Nastanak pojma[uredi | uredi kôd]

Pojam su uveli francuski prosvjetitelji u 18. st., kao antitezu neprosvijećenog doba feudalizma; u prvotnom se značenju pojam vezuje uz znanost i napredak. Korijen riječi obuhvaća grad (lat. civis) ili gradnju. Blisko pojmu civilizacija je i kultura, lat. obrađivanje zemljišta. Početkom 19. st. postaje sinonim za najviši stupanj razvoja materijalne i duhovne kulture, a u 20. st. pod utjecajem sociološko-antropoloških istraživanja počinje se govoriti o posebnim civilizacijama (pretpovijesna, plemenska, antička, helenska, stara meksička civilizacija i dr.).

Hrvatska riječ uljudba pojavljuje se u rječnicima iza 1870. godine (Bogoslav Šulek i Ivan Filipović) kao zamjenbenica za međunarodnu i svesvjetsku riječ civilizacija (koju je skovao Mirabeau 1756. u raspravi L'ami de l'Homme).[1]

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Tomislav Ladan, Život riječi, Novela Media d.o.o., Zagreb, 2009., ISBN 978-953-305-001-0 589. str.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Uljudba
Wječnik ima rječničku natuknicu uljudba