Preslica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Preslica
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pteridophyta
Razred: Equisetopsida
Red: Equisetales
Porodica: Equisetaceae
Rod: Equisetum
L., 1753
Područje života

Preslica (Equisetum) jedan od tri roda biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida. Rodu pripada dvadesetak vrsta zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranjenom stabljikom.

Velika preslica (Equisetum telmateia)
Plodna stabljika zimske preslice (Equisetum hyemale)
Plodna stabljika poljske preslice

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.

Rodovi i vrste[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale) je rijetka, u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica, npr. močvarna preslica (Equisetum palustre), otrovne.

Ljekovitost[uredi VE | uredi]

Zelena stabljika poljske preslice (Equisetum arvense) koristi se u medicini kod bolesti bubrega i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao diuretik i dr.[1]

Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao šparoge. [2]

Druge primjene[uredi VE | uredi]

Nekada je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od kositra ( do xix st.),o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima - npr.zinnkraut(njem.),pewterwort(engl.).

Vrste[uredi VE | uredi]

  1. Equisetum arvense L., 1753
  2. Equisetum bogotense Kunth, 1815 [1816]
  3. Equisetum californicum (Milde) G.N. Jones, 1938
  4. Equisetum diffusum D. Don, 1825
  5. Equisetum × ferrissii Clute, 1904
  6. Equisetum fluviatile L., 1753
  7. Equisetum giganteum L., 1759
  8. Equisetum × haukeanum Mickel & A.R. Sm., 2000
  9. Equisetum hyemale L., 1753
  10. Equisetum laevigatum A. Braun, 1844
  11. Equisetum × litorale Kühlew. ex Rupr., 1845
  12. Equisetum × mackaii (Newman) Brichan, 1843 [1842]
  13. Equisetum × moorei Newman,
  14. Equisetum myriochaetum Schltdl. & Cham., 1830
  15. Equisetum × nelsonii (A.A. Eaton) J.H. Schaffn., 1926
  16. Equisetum palustre L., 1753
  17. Equisetum pratense Ehrh., 1784
  18. Equisetum ramosissimum Desf., 1799
  19. Equisetum robustum A. Braun ex Engelm., 1844
  20. Equisetum × schaffneri Milde, 1861
  21. Equisetum scirpoides Michx., 1803
  22. Equisetum sylvaticum L.,
  23. Equisetum telmateia Ehrh., 1783
  24. Equisetum trachyodon (A. Braun) W.D.J. Koch, 1845
  25. Equisetum variegatum Schleich. ex F. Weber & D. Mohr, 1807

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., ISBN 953-6036-38-X
  2. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.