Preslica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Preslica
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pteridophyta
Razred: Equisetopsida
Red: Equisetales
Porodica: Equisetaceae
Rod: Equisetum
L., 1753
Područje života

Preslica (Equisetum) jedan od tri roda biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida. Rodu pripada dvadesetak vrsta zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranjenom stabljikom.

Velika preslica (Equisetum telmateia)
Plodna stabljika zimske preslice (Equisetum hyemale)
Plodna stabljika poljske preslice

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.

Rodovi i vrste[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale) je rijetka, u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica, npr. močvarna preslica (Equisetum palustre), otrovne.

Ljekovitost[uredi VE | uredi]

Zelena stabljika poljske preslice (Equisetum arvense) koristi se u medicini kod bolesti bubrega i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao diuretik i dr.[1]

Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao šparoge. [2]

Druge primjene[uredi VE | uredi]

Nekada je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od kositra ( do xix st.),o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima - npr.zinnkraut(njem.),pewterwort(engl.).

Vrste[uredi VE | uredi]

  1. Equisetum alsaticum
  2. Equisetum arvense
  3. Equisetum ascendens
  4. Equisetum bogotense
  5. Equisetum bowmanii
  6. Equisetum dycei
  7. Equisetum ferrissii
  8. Equisetum fluviatile
  9. Equisetum font-queri
  10. Equisetum geissertii
  11. Equisetum giganteum
  12. Equisetum haukeanum
  13. Equisetum hybridum
  14. Equisetum hyemale
  15. Equisetum laevigatum
  16. Equisetum litorale
  17. Equisetum lofotense
  18. Equisetum mchaffieae
  19. Equisetum meridionale
  20. Equisetum mildeanum
  21. Equisetum montellii
  22. Equisetum moorei
  23. Equisetum myriochaetum
  24. Equisetum naegelianum
  25. Equisetum nelsonii
  26. Equisetum palustre
  27. Equisetum pratense
  28. Equisetum ramosissimum
  29. Equisetum robertsii
  30. Equisetum rothmaleri
  31. Equisetum schaffneri
  32. Equisetum scirpoides
  33. Equisetum sergijevskianum
  34. Equisetum sylvaticum
  35. Equisetum telmateia
  36. Equisetum trachyodon
  37. Equisetum variegatum
  38. Equisetum wilmottii

Fosilne vrste[uredi VE | uredi]

  1. Equisetum braunii (Ung.) Heer [3]
  2. Equisetum cascadensis Lapasha and Miller 1985 [4]
  3. Equisetum columnare Brongniart 1828 [4]
  4. Equisetum parlatorii (Heer) Schimper [3]
  5. Equisetum lyellii Mantell [4]
  6. Equisetum magnum Hickey 1977 [4]
  7. Equisetum mokhotlongensis Ellenberger 1970 [4]
  8. Equisetum montanensis Lapasha and Miller 1985 [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., ISBN 953-6036-38-X
  2. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  3. 3,0 3,1 [1] BioLib
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 [2] Fossil †Equisetum Linnaeus