Primorski bor

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Primorski bor
Pinus pinaster.jpg
Pinus pinaster02.jpg
Status zaštite
Status iucn3.1 LC hr.svg

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)[1]

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Podrod: Pinus subg. Pinus
Sekcija: P. sect. Pinus
Podsekcija: P. subsect. Pinaster
Vrsta: P. pinaster
Dvojno ime
Pinus pinaster
Aiton
Raspon
Pinus pinaster range.svg

Primorski bor (lat. Pinus pinaster) udomaćen je u zapadnoj i jugozapadnoj regiji Mediterana. Ovaj bor je iznimno invazivna vrsta u Južnoj Africi gdje je jedan od rezultata te invazivnosti pad bioraznolikosti.


Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]

Primorski bor danas se kultivira po cijelom svijetu. Afrika (sjeverni Maroko), Europa (Portugal, Španjolska, Francuska i Korzika, Italija i Sicilija).

Izgled[uredi | uredi kôd]

Stablo, visoko do 40 m, a deblo promjera do 1,2 m, starenjem kora postaje duboko izbrazdana crvenkasto smeđe boje. Pupovi su duguljasto-vretenasti i nisu smolasti. Izbojci su goli, debeli 7-15 mm, crvenkasto smeđe boje. Igličasti listovi po dva u zajedničkom rukavcu, zeleni su, relativno kruti i bodljasti, na presjeku su vidljivi smolni kanalići (2-9), medijalno smješteni. Plod je češer, jajoliko-čunjasta oblika, simetričan ili subsimetričan, svijetlo smeđe boje, sjajan. Sjemenka ima krila duga do 25 mm koja se lako odvajaju.

Ekologija[uredi | uredi kôd]

Primorski bor je heliofil, termofil i kserofil, oprašuje ga vjetar, cvijeta kroz travanj. Češeri dozrijevaju u studenom i prosincu, većinom po 2 do 4 zajedno, a na stablu ostaju zatvoreni više godina. Cvjetati počinje oko šeste godine, puni urod je svake 3 do5 godina, pridolazi od morske razine do 2100 m nadmorske visine. U nekim državama gdje je udomaćen predstavlja invazivnu vrstu. Odlično je prilagođen režimima požara i brzo raste (jedan od najbrže rastućih borova). Iglice traju obično 3 godine.

Primjena[uredi | uredi kôd]

Sjemenke ovog bora su jestive (kuhane ili sirove). Daje dobru drvnu građu, veže tlo (štiti od erozije, posebno uz more jer odlično podnosi posolicu), služi za dobivanje papira. Uzgajao se i zbog visoko kvalitetne smole od koje se dobiva terpentin. Kada pada kiša, voda koja se cijedi s iglica sadrži u sebi supstance koje inhibiraju klijanje nekih žitarica.

Primorski bor ima ljekovito djelovanje jer jača stjenku krvnih žila i kapilara, (antioksidans je i ima protuupalno djelovanje (antiseptik, diuretik). Izvor je flavonoida, katehina, proantocijana i fenolne kiseline.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Farjon, A. 2013. Pinus pinaster. IUCN Red List of Threatened Species. 2013: e.T42390A2977079. doi:10.2305/IUCN.UK.2013-1.RLTS.T42390A2977079.en

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pinus pinaster
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pinus pinaster
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Primorskom boru