Protu-Njemačka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Anti-Njemački / antifašistički prosvjednici u Frankfurtu u 2006. Na transparentu piše: "Dolje s Njemačkom/Solidarnost s Izraelom/Za Komunizam!" Druge fotografije s istog prosvjeda na [1]
Protu-Njemački transparent s potporom za Arthura Harrisa.

Protu-Njemačka, anti-Njemačka ili protunjemstvo (njem. Antideutsche) je pojam koji je proizašao iz različitih krugova radikalnih antifašističkih ljevičarskih pokreta. Smatra se da je ideja prema kojoj realizirano njemstvo neizbježno vodi u fašizam sazrela 1970. godina u ekstremnoljevičarskoj organizaciji Kommunisticher Bund, a pod utjecajem struktura Njemačke Demokratske Republike, koje su težnju za nacionalnim jedinstvom njemačkog naroda sagledavali kao ozbiljnu prijetnju opstanku svoje komunističke države.[1]

Politički stav protunjemaca o njemstvu u stanovitoj mjeri nalikuje na ono što se u hrvatskoj naziva antihrvatstvom.

Protunjemačke skupine zastupaju uvjerenje da se bore protiv njemačkog nacionalizma, koji je bilo ojačan nakon ponovnog ujedinjenja. Anti-Nijemci su i unutar radikalne ljevice predmet intenzivnih polemika.

Zbog raznolikosti anti-njemačkog spektra ne može se govoriti o "anti-njemačkim strujama" kao o jedinstvenom političkom bloku. Glavnim konsenzusom anti-njemačkih misli svih skupina može se smatrati "bezuvjetna solidarnost s politikom Izraela i židovskog naroda".

Antinjemački pokret se - kao i većina njemačke ljevice - zalagao protiv intervencije NATO-a protiv Srbije početkom 1999. Anti-Nijemci ga ocjenjuju kao ponavljanje događaja iz Drugog svjetskog rata, u kojem je "Jugoslavija je postala žrtva njemačke agresije". Iz tog razloga se taj pokret zalagao za bezuvjetnu solidarnost s režimom Slobodana Miloševića. Mnogi drugi ljevičarski pacifistički pokreti također su kritizirali postupke srpske strane. To je dovelo do raskola između tzv. anti-njemačkih i anti-nacionalnih pokreta.[2]

Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu ti pokreti nisu prosvjedovali protiv agresije jer je Jugoslavija za ljevicu predstavljala ideal.

Kapitalizam[uredi VE | uredi]

Iako se anti-njemački pokret da shvatiti kao protivnik kapitalizma, a njegove se pristaše smatraju sljedbenicima komunizma, oni kritiziraju i neke oblike anti-kapitalizma. Tako su posebice protiv procesa globalizacije. [3][4]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Patrick Hagen, "Die Antideutschen und di Debatte der linken über Israel" (magistarski rad), Univerzitet u Kölnu, 26. srpnja 2004.
  2. Patrick Hagen: Die Antideutschen und die Debatte über Israel 2004, 3.4. „Der Kosovo-Krieg – antinational vs. antideutsch“
  3. Vgl. Indymedia (2004): Berlin AANO zerstört Poster gegen Sozialabbau
  4. Redaktion Bahamas (12. November 2004): In memoriam Theo van Gogh