Psihijatrija

Izvor: Wikipedija

Psihijatrija (grčki psyche - duša, iatrea - liječenje) klasično je određena kao medicinska struka koja se bavi nastankom, razvojem, manifestacijama bolesti čovjekove ličnosti koji proizlaze iz subjektivnoga individualnog života ili njegova odnosa s okolinom.

Osnovna su dva područja u medicinskoj struci psihijatrija: mentalni poremećaji i individualno ponašanje u zdravlju i bolesti. Oba su područja karakterizirana stupnjem znanstvene nesigurnosti. Psihijatrija upotrebljava modele ponašanja i mentalne aktivnosti da bi umanjila nesigurnost organizirajući znano u konceptualni okvir.

Konceptualni modeli psihijatrije[uredi | uredi kôd]

Moderan pokušaj objedinjenja teoretskih modela jest Biopsihosocijalni model.

Povijesni razvoj psihijatrije[uredi | uredi kôd]

Postupak s duševnim bolesnikom u svojem je razvoju pratio razvoj društva i psihijatrije kao medicinske znanosti. U početku je zasnivano na magijskim ritualima, jer se nastanak gotovo svih bolesti tumačio utjecajem nekih demonskih sila.

Antička medicina donosi nove perspektive. Hipokrat u IV. stoljeću prije Krista iznosi pretpostavku da su duševni poremećaji rezultat oboljelog mozga, i da je "sumanut čovjek" zapravo bolestan čovjek.

U srednjem vijeku došlo je do vraćanja na demonomaniju. Duševni su bolesnici liječeni egzorcizmom, zatvaranjem u kazamate, okivani su, a ponegdje držani u kavezima izvan grada.

Grane psihijatrije[uredi | uredi kôd]

Biologijska psihijatrija je psihijatrijska škola i disciplina koja naglašava fizikalne, kemijske i neurološke uzroke psihijatrijskih bolesti i pristupa u liječenju.

Psihoterapija - Psihoterapijska i psihodinamska psihijatrija se bavi procesima kod kojih se osobe koje se žele osloboditi simptoma ili traže načine za osobni razvoj uz pomoć psihoterapeuta ili psihoanalitičara razumijevaju svoje ponašanje u zdravlju i bolesti, sa stajališta motivacije, naglašavajući psihološka značenja i biološke instinkte kao pokretače promjena.

Forenzička psihijatrija - Forenzička ili sudska psihijatrija je grana psihijatrije koja se bavi pravnim pitanjima vezanim uz duševne poremećaje. Sudsko psihijatrijski vještaci izrađuju ekspertize tj. provode vještačenja osoba koje zbog duševnih poremećaja dolaze u kontakt s pravnim normama, kaznenog i građanskog prava i u vanparničnim postupcima.

Socijalna psihijatrija je grana psihijatrije koja se bavi kulturološkim, ekološkim i sociološkim čimbenicima koji izazivaju, precipitiraju, pojačavaju, produžuju ili na drugi način kompliciraju neprilagođene modele ponašanja te njihovim liječenjem.

Liaison - Konzultacijsko suradna (liaison) psihijatrija se bavi suradnjom s ostalim medicinskim stručnjacima kako bi se poboljšala dijagnostika, liječenje i vođenje bolesnika s primarnim tjelesnim bolestima.

Dječja i adolescentna psihijatrija je grana psihijatrije koja proučava duševne poremećaje, njihovo dijagnosticiranje, prevenciju i liječenje kod djece i adolescenata, osoba mlađih od 18 godina.

Psihijatrija ovisnosti se bavi bolestima ovisnosti, primjerice alkoholizmom.

Gerontopsihijatrija se bavi psihičkim problemima starijih osoba.

Stres, psihotrauma i PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) su posebno važno područje interesa psihijatara.

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Povijest hrvatske psihijatrije

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]