Psihološki rat

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Propagandni letak JNA sa pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku
Propagandni letak JNA sa pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci

Psihološki rat ili psihološke operacije je oblik specijalnog rata usmjerenog na postizanje psiholoških učinaka u vlastitu korist. Možemo ga definirati kao političku i vojnu strategiju kojom se nastoji različitim sredstvima i metodama umanjiti snagu neprijatelja, smanjiti njegovu otpornost i spremnost na borbu, a ujedno povećati snagu u vlastitim redovima i pridobiti što brojnije saveznike. Da bi se vodio pishološki rat nije potrebno imati izravni fizički vojni sukob, i mnogi psihološki ratovi vodili su se i vode se upravno u miru.

Vrste operacija[uredi VE | uredi]

Psihološke operacije vode se na tri razine:

  • Strateške - koje su obično dugoročne i vode se obično van vojnih operacija, globalnog su dosega
  • Operacijske - vode se za vrijeme ratne situacije obično su ograničenog opsega
  • Taktičke - vode se ostvarivanje trenutačnih ciljeva na bojišnici kao na primjer spuštanje morala protivničkih snaga

Povijest[uredi VE | uredi]

Od postojanja ratovanja ratnici i oni koji su upravljali s ratnim operacijama uvelike su priznavali važnost utjerivanja psihološkog straha i terora nad svojim protivnicima i davanje psihološke predosti svojoj strani i svojim saveznicima.

Antika[uredi VE | uredi]

Jedan od velikih podbornika psihološkog ratovanja bio je Aleksadar Veliki, koji je uspio osvojiti veliki dio Europe i Srednjeg Istoka s malobrojnijom vojskom tako što bi izazivao strah u neprijateljskim redovima, rabeći širenje raznoraznih glasina o okrutnosti i silnosti vlastiti snaga da bi tako sijao strah u protivničkim redovima. Aleksandar Veliki se također koristio sa stvaranjem iluzija i vizuelnih obmana: primjerice za vojsku je izrađivao oklop i opremu za vojnike nekoliko mjera veći nego što bi trebalo, i nekada bi te velike oklope i štitove ostavili nakon što bi napustili svoje kampove da budu pronađeni od strane svojih neprijatelja. Ovom varkom, Aleksandar Veliki je stvarao iluziju da je njegova vojska sastavljena od divova, i tako utjecala na moral protivničkih snaga.[1]

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Prvi Svjetski rat[uredi VE | uredi]

Drugi Svjetski rat[uredi VE | uredi]

Hladni rat[uredi VE | uredi]

Za razliku od oružanog sukoba, psihološki rat može se voditi i u miru primjerice Hladni rat između SSSR-a i SAD-a, prikriveno, bilo kao stalno potkopavanje nekog društvenog sustava, bilo kao slabljenje obrane tog društva u pripremi za oružani napad na to društvo.


Domovinski rat[uredi VE | uredi]

Psihološki rat je bilo korišten kao sredstvo u ratu protiv Hrvatske, tijekom Domovinskog rata: primjerice izazivanjem kroatofobije i prikazivanjem Hrvata u svjetskoj javnosti kao jednog kao ustašoidnog i genocidnog naroda. Tako su u sklopu Operacije "Opera" 1991. godine postavili agenti obavještajne službe JNA bombe u zagrebačku Sinagogu i na židovsko groblje u Zagrebu, nastojeći prikazati da su to tobože počinili Hrvati - koje se nastojalo prikazati kao osobito antisemitski orijentirane i spremne na pogrom Židova.[2]

Vrela[uredi VE | uredi]

  1. http://www.psywarrior.com/psyhist.html Povijest psihološkog ratovanja (engleski), pristupljeno 27. srpnja 2015.
  2. Yugoslav Jewry: aspects of post-World War II and post-Yugoslav developments, by Ari Kerkkänen"Studia Orientalia" vol. 93, Finnish Oriental Society, 2001

Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Psihološki rat