Queensland

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Queensland
Queensland
Zastava Queenslanda Grb Queenslanda
Zastava Grb
Slogan ili nadimak: Država sunca, pametna država
Geslo: "Audax at Fidelis" (Bold but Faithful)
Položaj Queenslanda
Glavni grad: Brisbane
Ustroj vlasti:
 - Guverner 
 - Premijer:
Ustavna monarhija
[[Paul de Jersey]]
[[Annastacia Palaszczuk (Australska laburistička stranka)]]
Savezni parlament:
 - Mjesta u domu 
 - Mjesta u senatu:

28
12
Stanovništvo:
 - ukupno 
 - gustoća:
2006.
4.164.590
2,35/km²
Površina:
 - ukupno:
 - kopno:
 - vode:

1.852.642 km²
1.730.648 km²
121.994 km² (6,58%)
Krajnje točke:
 - Najviša 
 - Najniža:

Mt. Bartle Frere, 1.622 m
?
Vremenska zona: UTC +10
Skraćenice:
 - Poštanska 
 - ISO 3166-2:

QLD
AU-QLD
Web stranica: www.qld.gov.au


Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni kut kontinenta. Graniči sa Sjevernim teritorijem, Južnom Australijom i Novim Južnim Walesom.

Povijest[uredi VE | uredi]

Dolazak aboridžina[uredi VE | uredi]

Britansko koloniziranje i rat s aboridžinima[uredi VE | uredi]

Bitka između aboridžina i britanske ekspedicije kod Bulle 1861. godine

Dolazak britnaskih kolonista u 1800-tim nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do 1600-tih. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aborižinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo pristuno recimo kod novozelandskih Maora. Zbog svega ovoga, aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od ranih 1800tih do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih kvislinga). [1] Prema nekim procijenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca. [2] Najveći masakar bijelih došljaka izvedeno je od strane aboridžina 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujednio i naveći zabilježeni masakar bijelih došljaka u Australiji od strane aboridžina.[3]

20. stoljeće[uredi VE | uredi]

21. stoljeće[uredi VE | uredi]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Politika i organizacija[uredi VE | uredi]

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vrela[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Australia.svg Nedovršeni članak Queensland koji govori o Australiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


  1. https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.
  2. R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181
  3. Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.