Queensland

Izvor: Wikipedija
Queensland
Queensland
Zastava Queenslanda Grb Queenslanda
Zastava Grb
Slogan ili nadimak: Država sunca, pametna država
Geslo: "Audax at Fidelis" (Bold but Faithful)
Položaj Queenslanda
Glavni grad: Brisbane
Ustroj vlasti:
 - Guverner 
 - Premijer:
Ustavna monarhija
Paul de Jersey
Annastacia Palaszczuk (Australska laburistička stranka)
Savezni parlament:
 - Mjesta u domu 
 - Mjesta u senatu:

28
12
Stanovništvo:
 - ukupno 
 - gustoća:
2006.
4.164.590
2,35/km²
Površina:
 - ukupno:
 - kopno:
 - vode:

1.852.642 km²
1.730.648 km²
121.994 km² (6,58%)
Krajnje točke:
 - Najviša 
 - Najniža:

Mt. Bartle Frere, 1.622 m
?
Vremenska zona: UTC +10
Skraćenice:
 - Poštanska 
 - ISO 3166-2:

QLD
AU-QLD
Web stranica: www.qld.gov.au


Queensland je australska država koja zauzima sjeveroistočni kut kontinenta. Graniči sa Sjevernim teritorijem, Južnom Australijom i Novim Južnim Walesom.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Dolazak aboridžina[uredi | uredi kôd]

Britansko koloniziranje i rat s Aboridžinima[uredi | uredi kôd]

Bitka između Aboridžina i britanske ekspedicije kod Bulle 1861. godine

Dolazak britanskih kolonista početkom 19. stoljeća nije bio dočekan sjedeći od aboridžinskih naroda koji su naseljavali proctor sadašnjeg Queenslanda, zbog stoljetnog kontakta Aboridžina s europskim i indonežanskim trgovcima koji sežu do početka 17. stoljeća. Britanske kolonijalne vlasti htjele su što brže uspostaviti vlast nad svojim teritorijem, i htjele su na svaki način pokoriti aboridžinske narode, tako da nisu birala sredstva niti načine kako izvesti ovaj pothvat. Britanske vlasti osnovale su razne paravojne vojne snage, urođeničke milicije pod izravnom vlasti, a mnogi zemljovlasnici vodili su svoje osobne bitke s plemenima. Britanski kolonijalisti su koristili podijeljenost i svađe između pojedinih aboridžinskih naroda u svoje svrhe tako da su davali robu i usluge jednima, za izdaju, za uzvrat za palež i ubojstva protivnika britanske krune. Problem s aboridžinskim narodima bila je ta da se zbog decentralizirane kulture, nisu nikako mogli doći do zajedničkog jezika da udruže svoje snage protiv kolonijalista, jer Aboridžini nisu imali razvijene klasne structure niti izraženu ratničku kulturu ili klasu kao što je bilo prisutno recimo kod novozelandskih Maora. Zbog svega ovoga, Aboridžini su trpjeli tako da kroz vrijeme od početka 19. stoljeća do početka 20. stoljeća u međusobnim borbama je poginulo preko 30.000 Aboridžina sprema 1.500 (doseljenika, vojnika, i aboridžinskih kvislinga).[1] Prema nekim procjenama od ruke aboridžinskih kvislinga (Urođeničke policije eng. Native police) između 1857. i 1897 ubijeno je preko 24.000 aboridžinskih muškaraca, žena, djece i staraca.[2] Najveći masakr bijelih došljaka izveli su Aboridžini 27. listopada 1857. godine kada je ubijeno 11 Europljana na obalama rijeke Dawson kod stanice Martha Fraser's Hornet Bank. Ovo je ujedno i najveći zabilježeni masakr bijelih došljaka u Australiji koji su izveli Aboridžini.[3]

20. stoljeće[uredi | uredi kôd]

21. stoljeće[uredi | uredi kôd]

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Politika i organizacija[uredi | uredi kôd]

Ekonomija[uredi | uredi kôd]

Prijevoz[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. https://web.archive.org/web/20060718191740/http://www.abc.net.au/frontier/stories/ep3.htm , pristupljeno 5. listopada 2016.
  2. R Evans, quoted in T Bottoms (2013) Conspiracy of Silence: Queensland's frontier killing times, Allen & Unwin, p.181
  3. Reid, Gordon: A Nest of Hornets: The Massacre of the Fraser family at Hornet Bank Station, Central Queensland, 1857, and related events, Melbourne 1982.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


Flag of Australia.svg Nedovršeni članak Queensland koji govori o Australiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.