Prijeđi na sadržaj

Rémi Brague

Izvor: Wikipedija

Rémi Brague (Pariz, 8. rujna 1947.) francuski filozof i povjesničar filozofije. Član je Francuskog instituta.

Postao je poznat po djelu Europa, rimski put[1] objavljenom 1992. te po svojim esejima o kršćanskoj religiji. Njegovo trenutno istraživanje usredotočeno je na dugu povijest ideja i usporedbu između kršćanstva, judaizma i islama.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Rémi Brague izgubio je oca u dobi od jedne godine. Ubijen je tijekom rata u Indokini.[2]

Godine 1967. bio je student École Normale Supérieure, a 1971. završio je agregaciju iz filozofije. Godine 1976. obranio je doktorsku disertaciju pod mentorstvom Pierrea Aubenqua. Godine 1986. obranio je nacionalnu disertaciju[3] pod mentorstvom istog profesora.

Bio je stipendist Zaklade Alexander von Humboldt, Instituta Thomas na Sveučilištu u Kölnu 1987. – 1988.

Karijera

[uredi | uredi kôd]

Stručnjak je za arapsku i židovsku srednjovjekovnu filozofiju i poznavatelj starogrčke filozofije. Predaje grčku i arapsku filozofiju.

Profesor je emeritus na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne. Do 2012. predavao je filozofiju europskih religija na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu, gdje i danas drži katedru Romano Guardini. Bio je i gostujući profesor na Bostonskom sveučilištu (SAD).

U travnju 2011. raspravljao je s antropologom religija Malekom Chebelom na konferenciji koju je organizirao Institut d'études politiques o povijesti dijaloga između kršćanstva i islama.[4]

U 2014. održana je katedra Étienne Gilson.

Članstvo u akademijama

[uredi | uredi kôd]

Godine 2009. Rémi Brague postao je član Katoličke akademije Francuske.[5]

Član je Europske akademije znanosti i umjetnosti, Akademije moralnih i političkih znanosti, izabran 7. prosinca 2009. u mjesto Jean-Marie Zemba[6] te dopisni član Akademije znanosti u Göttingenu.[7]

Danas je član savjetodavnog odbora Instituta Thomas-More.

Djela

[uredi | uredi kôd]

Njegovo je područje istraživanja vrlo široko: iako je službeno specijalist za srednjovjekovne židovske i arapske filozofije, prvo je proučavao grčku filozofiju; prvo Platona, zatim Aristotela.[8] Njegov treći ciklus radova bavio se Platonovim Menonom (objavljenim pod naslovom Le Remnant). Državna doktorska disertacija je studija Aristotelova pojma svijeta. Kasnije se njegovo istraživanje usredotočilo na arapski, židovski i latinski srednji vijek. Objavio je radove o svetom Bernardu, Raziju i Majmonidu. Rémi Brague također je komentator Heideggerovih djela i stručnjak za Lea Straussa.[9]

Djelo koje ga je izbacilo iz okvira učenog filozofskog stručnog rada je Europa, rimski put,[10] prevedeno na više jezika. Njegov sadašnji rad razvija se po analogiji s triptihom. Najprije se raspravlja o konceptu svijeta (La Sagesse du monde),[11] zatim povijesnim prikazom Božjeg zakona (la Loi de Dieu); a treći svezak (Le Règne de l'homme) bavi se načinima na koje se čovjek kroz povijest pokušavao emancipirati od prirode i Boga.

Priznanja

[uredi | uredi kôd]

Počasti i nagrade

[uredi | uredi kôd]
  • Vitez Legije časti[12]
  • Vitez Reda Akademskih palmi[6]
  • Časnik Nacionalnog reda za zasluge[6]
  • Reinachova nagrada Udruženja za grčke studije, 1988.[6]
  • Brončana medalja CNRS, 1988
  • Nagrada Grammaticakis-Neumann Akademije moralnih i političkih znanosti, 1988.
  • Nagrada Alexandre-Papadopoulo Akademije moralnih i političkih znanosti, 1999.
  • Nagrada Lucien-Dupont Akademije moralnih i političkih znanosti, 2005.[6]
  • Nagrada Basilicata, 2008.[13]
  • Nagrada Josef Pieper, 2009
  • Velika nagrada za filozofiju Francuske akademije, 2009.[14]
  • Ratzingerova nagrada 19. listopada 2012.[15]

Počasni doktorati

[uredi | uredi kôd]
  • Počasni doktorat Papinskog sveučilišta Ivana Pavla II. u Krakovu[6]
  • Počasni doktor Sveučilišta CEU San Pablo[6]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Brague, Rémi. 1992. Europe, la voie romaine. Idées. Criterion. Paris. ISBN 978-2-7413-0015-1
  2. ↑ Voir sur youtube.com.
  3. ↑ Rémi Brague (sous la direction de Pierre Aubenque). »Aristote et la question du monde«. https://www.sudoc.fr/043765823
  4. ↑ Salaam et CSG : Regards croisés sur Islam et chrétienté. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. lipnja 2014. Pristupljeno 19. srpnja 2024..http://www.lapeniche.net/actualite/index.php/post/2011/04/13/Salaam-et-CSG%3A-Regards-Croisés-sur-Islam-et-Chrétienté
  5. ↑ Institution qui fait suite à l'ancien Cercle des intellectuels catholiques.
  6. 1 2 3 4 5 6 7 Rémi BRAGUE. Rémi BRAGUE (francuski). Académie des Sciences morales et politiques. 7. prosinca 2009. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  7. ↑ Mitglieder, Prof. Dr. Dr. h. c. Rémi Brague (v Nemščini). Mitglieder. Niedersächsische Akademie der Wissenschaften zu Göttingen. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  8. ↑ Simon Byl, Rémi Brague, Aristote et la question du monde. Essai sur le contexte cosmologique et anthropologique de l'ontologie (compte-rendu), L'Antiquité Classique, Année 1990, 59, pp. 323-325
  9. ↑ Rémi Brague. babelio.com (francuski)
  10. ↑ Jean-Marie Pailler, Rémi Brague, Europe, la voie romaine, 1992 (compte-rendu), Pallas. Revue d'études antiques, Année 1993, 39, p. 242-244
  11. ↑ Jean-François Stoffel, Rémi Brague, La sagesse du monde: Histoire de l'expérience humaine de l'univers (compte-rendu), Revue Philosophique de Louvain, Année 2000, 98-3, pp. 603-610
  12. ↑ Décret du 31 décembre 2012 portant promotion et nomination. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  13. ↑ 2008 Remi Brague. 2008 Remi Brague. Premio Letterario Basilicata. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  14. ↑ Rémi BRAGUE, Prix de l’Académie. Rémi BRAGUE, Prix de l’Académie 2009. Académie française. 2009. Pristupljeno 19. srpnja 2024.
  15. ↑ Maurefoy, Cyril. 15. svibnja 2013. Rémi Brague : L’Europe est le continent malade du monde. Rémi Brague : L’Europe est le continent malade du monde. Le Rouge & le Noir. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. veljače 2025. Pristupljeno 19. srpnja 2024.