Razgovor:Banovina

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Banovina.
Rad na člancima
Pismohrane:


Josip Modestin (1925.)[uredi kôd]

Izvor: Modestin dr. Josip, Banovina, U: Stanojević dr. Stanoje (gl. ur.), Narodna enciklopedija : srpsko-hrvatsko-slovenačka, I. knjiga, (A―H), Bibliografski zavod d.d., Zagreb, 1925., str. 137.

BANOVINA, banova zemlja, zemlja kojom vlada ili upravlja ban: 1. Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, gdje su, poslije saveza s Ugarskom 1102. vjekovima, sa manje ili više vlasti, vladali banovi kao kraljevski namjesnici (prorex) sve do ujedinjenja u Kraljevinu SHS 1918. ― 2. Bosna, prije nego što se ban Stjepan Tvrtko I. vjenčao »dvogubim (kraljevskim) vijencem« 1377. ― 3. Mačva, sjeverozapadna Srbija (porječje Kolubara), ponekad i Srijem. Osnovao je ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. 1247. ― 4. Jajačka B. i 5. Srebrenička B. u sjevernoj Bosni. Osnovao ih je 1463 ugarsko-hrvatski kralj Matija. Kralj Matija je 1476 osnovao i 6. Šabačku B. (prije Mačva), i od nje dalje ka jugoistoku Beogradsku B. ― Već od 1233 spominje se 8. Severinska B.: Mala Vlaška ka istoku do rijeke Alute. 9. Kraj u Hrvatskoj između Korane, Kupe i Donje Une, gdje su u srednjem vijeku bile tri slavonske županije, koje se spominju već u početku 13 vijeka: na zapadu rijeke Korane županija Gorička, u sredini Gorska, i na istoku do Une županija Dubička. Među ostalom vlastelom bili su ondje i knezovi Šubići, koji su se po gradu Zrinu (u županiji Dubičkoj) prozvali Zrinski (1347). Poslije turskoga gospodstva, od druge polovine 16 do pred kraj 17 vijeka, ondje je uređena vojna Krajina (dvije regimente, Glinska i Petrinjska). Bila je pod zapovjedništvom hrvatskog bana: Banska Krajina ili Banovina, koje se ime kod naroda do danas sačuvalo.

J. Modestin.

Dok na str. 129. piše:

Wikicitati »BANIJA, V. Banovina, Karlovac.«

Nastavit će se. -- Bugoslav (razgovor) 17:26, 29. srpnja 2010. (CEST)[odgovori]

Dva-tri korisna izvora[uredi kôd]

[1] Članak s više iznesenih jezikoslovnih i povijesnih podataka o nazivima

[2] Znanstveni rad, nadovezuje se na gornji članak

Dodatak: Na dnu članka [3] umetnut je znanstveni prilog »Banovina: demografski razvoj i problemi nerazvijenog dijela Hrvatske« prof. Mate Matasa (može se »skinuti«).

Vidjeti i: [4]