Razgovor:Car
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Car. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
"Car vlada nad puno zemalja i naroda, uključujući eventualno i njihove kraljeve". Ovo je laička definicija carske titule i nije točna. Točna definicija te titule znači da se njen nositelj smatra Cezarovim nasljednikom, tj. nasljednikom vladara Rimskog Carstva. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva to su pravo u Evropi dobivali vladari Bizanta, Bugarske (među koje spada i Samuilo), Dušan Silni, vladari Rusije (počevši s Ivanom Groznim) i turski sultani nakon osvajanja Carigrada. Ovi svi dosad pobrojani smatrani su nasljednicima istočnog dijela Rimskog Carstva. Prvi nasljednik zapadnog dijela bio je Karlo Veliki, a onda Oton I i ostali vladari Svetog Rimskog Carstva. Zadnji austrijski i njemački carevi smatrali su se nasljednicima Svetog Rimskog Carstva. Napoleon je uzeo carsku titulu kao obnovitelj cijelog Rimskog Carstva. Kineska, japanska, mogulska, kao i još neke države nazivane su carstvima zbog sličnosti s nekim evropskim carstvima. Inače je izvorno, prvo, carstvo na Svijetu, Rimsko Carstvo, imalo manje monarhističkih obilježja nego tipične kraljevine, tj imalo je senat kao kontrolu vladara. Tako je i Napoleon obrazlagao svoje uzimanje carske titule, govorio je da on zapravo nije monarh. A vladar Engleske, u svoje vrijeme najmoćnije države na Svijetu, uvijek je imao samo titulu kralja, a uvijek (pa čak još i danas) vladao je nad više naroda i zemalja.
Započnite raspravu o stranici Car
Na stranicama za razgovor raspravljamo kako se može unaprijediti Wikipedija. Ovdje započnite raspravu o poboljšanjima na stranici Car.
