Razgovor:Gotika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Gotika.
Rad na člancima

-umjetnost 13. i 14.st, volumenozna umjetnost različita od romanike -javlja se u Francuskoj, a zatim i u ostalim državama Europe ; potkraj 14.st. u Italiji se već javlja renesansa, u Engleskoj gotika traje do Baroka 17.st.. u Španjolskoj se gotika isprepleće s Maurskom umjetnosti; romanika teži u širini plohe a gotika u visini -u Španjolskoj sačuvane srednjovjekovne zidine u gradu Karkasoneu, pa se zbog ograničenog prostora grade građevine u visinu -uvedene su nove inovacije - ŠILJASTI SVOD i KONTRAFORI (zidni potpornji) -graditelji gotičkih katedrala željeli su u katedrale uvesti svjetla tako da su bile pune prozora sa Vitirajima (slikarstvo na staklu), nisu željeli da katedrala izgleda teško -šiljasti svodovi pojačani su rebrima pa nastaje rebrasti svod, a prostor između se ispunjava lakšim kamenom, stupovi su bili lakši, ali su s vanjske strane bili potpornji koji su podupirali svodove, TORNJEVI (uglavnom 2) nalaze se na pročelju katedrala -postoji i treći toranj koji se nalazi ili na apsidi ili na križištu transepta -u gotičko doba najvažniji ljudi za izgradnju katedrala bili su zidari, iz kojih kasnije nastaje masonsko bratstvo, graditelji su bili najvažiji i počinju se potpisivati na svojim djelim -tri faze razvoja gotike- (razlikuju se po načinu ukrašavanja) -RANA GOTIKA- 12. i početak 13.st., najzastupljenija je u Fran, a u ostale dijelove se širi tek u 13.st., obilježje-jednostavnost i čistoća oblika-što se još oslanjaju na romaničku tradiciju -KLASIČNA GOTIKA-dominacija skulpture u odnosu na arhitekturu -KASNA GOTIKA-gubitak ravnoteže u odnosu konstrukcije i dekoracije u pretrpanosti . ukrasom, upotrebljavaju se ukrasi u obliku plamena, cvjetova ; puno ukrasa -talijanska gotika-romanička građevina ali gotički ukrasi; zvjezdani i mrežasti svodovi -glavni ukrasi-na glavnom portalu (ali i bočni); prikaz ljudi i prikaze surovog života -KIPARSTVO: -mnogo bliže potpunoj (samostalnij) skulpturi (ali nije jer se skulptura veže uz skulpturu) , smješteni unutar okvira u kojem se nalaze duboki reljefi i likovi su pokrenuti (dobivaju novi položaj - glave u jednu stranu, likovi u drugu a noge u treću, složeni u obliku slova S -osjeća se tijelo ispod tkanina, likovi se prilagođuju-izdužuju se ; i skulpture se boje, raspela -tri glavna MOTIVA-svakidašnji život (godišnja doba, mjeseci koji su važni za poljoprivre) moralni život(borba kreposti i mana), misaoni (slobodni život, preuzet iz antike) -SLIKARSTVO: -u gotičkom slikarstvu slikari potpisuju svoja djela, najznačajniji slikar Giotto di Gordone on je osnovao talijansku slikarsku školu, djelovao je u Rimu, utjecao na tal. slikare svoja djela je ostavio u Firenzi (ciklus iz Kristovog života - najpoznatija slika- «Judin poljubac«) i Asiju - radio u franjevačkom samostanu -NARATIVNOST-opća karakteristika, jedna priča se ispriča u više prizora(kao strip) ; -NATURALIZAM, OBRNUTA PERSPEKTIVA - rastvaranje prema napred - ono što je bliže to je prikazano manje, a ono što je dalje to je prikazano veće [ perspektiva- prenošenje 3-dimenzijalnog prostora na 2-dimenzijalni papir matematička perspektiva-ono što je bliže je veći prizor, a što je dalje je manje ] -hijerarhičnost- važniji ljudi su veći; slikaju se donatori, prikazani u stavu molitve, naslikani su u puno manjem mjerilu ; teme vezane za Kristovu muku -tehnike: slikarstvo na drvetu, najpopularnija tehnika VITRAJI, knjižno slikarstvo (oslikavale su se Biblije) -GOTIKA U HRVATSKOJ: -u Dubrovniku : Knežev dvor, riznic-skladište za žito. zgrada za kovanje novca ; -grad je opkoljen zidinama, unutar grada-druge zgrade- -Juraj Dalmatinac je najznačajniji graditelj - projektira obrambene kule : Minčeta i sv. Katarina; radio na gradu Pagu - projekt za grad i crkvu -gotika u Hr. je došla iz dva djela: južne krajeve - gotika dolazi iz Italije i to iz različitih dijelova, sjeverni dio-Venecija, južni-južna Italija, srednja-Rimska got. -sjeverni dio-iz sjevernih zemalja (Njemačku i Austrije)- najviše spomenika Zagreb, Hr.zagorje - barokne crkve u gotičkom stilu, Banija, Slavonija, Lika(područje stradao od turaka), Đakovečka katedrala - neogotički stil - građena u 19.st. -Cistercitski samostan u Topuskom; Dela Kava - projektirao Knežev dvor, radio Dubrovačku česmu, vrata pira -Katedrala na Korčuli, Šibenska katedrala (počela gradnja u gotičkom stilu- završena u renesansnom), u Dubrovniku Franjevački samostan, u Splitu unutar zidina Deklicijanova palača, manje palače plemića, u Trogiru zvonik njihove katedrale -sjeverna Hr.-katedrala u Zagrebu, crkva sv. Marka - radili majstori iz Češke iz radionice : majstora Parle (radio katedralu u Pagu); u gotičkom stilu građena crkva u Lepoglavi koja je barokanizirana, u Topuvskom sačuv an velik broj utvrđenih gradova -profani stil- zanemarena udobnost - samo su trebali biti dobro utvrđeni gradovi, često su gradili samo od kamena (Veliki tabor, grad Lobor); Varaždin stari grad - neki unutarnji dijelovi gotički (od romaničkih dijela pa sve do baroka) -sačuvano uglavnom slikarstvo na ploči- sastojalo se od više dijelova, pretežito svetaca -monumentalno slikarstvo - velika gotička raspela, ima sačuvanih fresaka - naročito u Istri drvorezbarstvo - korska sjedala ; pojavljuje se samostalna skulptura ( Šibenska katedrala) -u profanoj arhitekturi kao ukras su TRIFORE - ukrašava ga elementama-slomljeni luk


Kaos od teksta :-([uredi]

Ovo treba wikipedizirat, autor je napravio samo copy-paste, bez razmišljanja na što će to sličit. --Ante Perkovic 00:45, 25 July 2005 (CEST)

Tekst naslova[uredi]

takst nema baš nekog smisla, ali bar pomaže. Sljedeći put treba bolje! Nisam baš zadovoljna!!! taja

Uredit ću ja ovaj tekst. ~~ klarissae


Evo veći dio sam napravila makar ima još nešto posla. Ako se netko hoće uhvatiti gotike u HR- samo naprijed. Kako bi bilo da naslov promijenimo u "Umjetnost gotike"? Klarissae 06:38, 29. rujna 2006. (CEST)

Mislim da ne treba mijenjati naslov, gotika se ionako odnosi samo na umjetnost, isto kao npr. romanika. Za "stil života" može se poslije napraviti članak "Gothic" ili "Goth", što ja znam. --Zmaj 08:22, 29. rujna 2006. (CEST)

Ok. Ovako se i lakše pronalazi. Klarissae 15:59, 29. rujna 2006. (CEST)

Prije svega nije mi jasno zašto se zove Gotika, ako je nastala u francuskoj. Nekako ime gotika me previše podsjeća na Gote... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.139.84.199 (razgovordoprinosi)