Razgovor:HVO Sarajevo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku HVO Sarajevo.
Rad na člancima


HVO Sarajevo[uredi]

Smatram da ovaj tekst sadrži veliku količinu ne izgovorenih stvari što skoro cijeli tekst pretvara u poluistinu!

  • U samom Sarajevu ne dolazi do sukoba između Bošnjaka i Hrvata, ali se na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom 1993. godine, ukida HVO Sarajevo, a formira se Hrvatska brigada Kralj Tvrtko, u sastavu I. korpusa Armije BiH.

Smatram da bi sljedeča rečenica trebala da glasi:

U samom Sarajevu ne dolazi do sukoba između Bošnjaka i Hrvata, ali se na sveopće iznenađenje hrvatskih kadrova u Sarajevu, u studenom 1993. godine, prisilno ukida HVO Sarajevo, a formira se Hrvatska brigada Kralj Tvrtko, u sastavu I. korpusa Armije BiH.

Pošto postoji velika razlika između ukidanja i oružanoga ukidanja.


  • slika Grb HVO-a Sarajevo Osnovni poznavalac prilika rata u BiH, pa čak on pripadao i suprotnim stranama ABiH ili VRS-a isti simbol će prepoznati kao oznaku HVO-a, oružanih snaga HR-HB, a ne kao grb HVO Sarajevo. Svi bojovnici su nosili isti grb bili oni u Mostaru, Sarajevu, Brčkom.


  • Postalo je očito da su se političke podjele na tzv. tvrđu (hercegovačku) i tzv. mekšu (sarajevsku) frakciju reflektirale i na Hrvatsko vijeće obrane u Sarajevu.

Postalo je očito da onaj tko je pisao ovaj tekst nije uopće želio da kaže istinu. Postojala jeste grupa i to je većina koja se držala odluka donesenih od strane HZ Herceg Bosne i postojala je grupa koja je glede svojih interesa provodila svoju politiku, proglašali se sami liderima.

Podjela na neku "bosansku" i neku "hercegovačku" struju jednostavno je plod mašte, ljudi koji su nastupali u to vrijeme svojom samovoljom kriju se iza naroda iako znaju da ne prestavljaju nikoga osim sebe i sebi par odanih suradnika.

Postoji drugačije viđenje situacije koju iznosi Pukovnik Slavko Zelić zapovjednik Brigade „Kralj Tvrtko“, koji u svome razgovoru za bilten "Riječ" kaže sljedeče:

Kao datum utemeljenja brigade uzimamo upravo 29.05.'92. jer se tog dana na Pofalićima samoorganizirala najveća grupa Hrvata preko stotinu i sebe nazvali HVO pod zapovjedništvom Dragana Pinjuha. U petom mjesecu '92. na inicijativu Ante Jerkovića, Željke Jukića, Zvonimira Jana uz još nekoliko članova Gradskog odbora HDZ Sarajevo pokušao se zvanično utemeljiti HVO Sarajevo i sa jednog sastanka održanog na Stupu šalju prijedlog za osnivanje i članove HVO Sarajevo, a za predsjednika je predložen Marinko Pejić. Taj prijedlog od nadležnih organa HZ HB nije prihvaćen nego je polovinom šestog mjeseca '92. godine za predsjednika HVO Sarajevo imenovan Velimir Marić, iz razloga jer je bila praksa da se na to mjesto imenuje predsjednik Gradskog odbora HDZ-a, a Marinko Pejić je imenovan za zapovjednika Gradskog stožera.

Nažalost ovakvu odluku grupa na čelu s Marinkom Pejićem ne prihvaća, ostaju pri svojem prijedloga i počinju djelovati na području Novog Sarajeva, Čengić Vile, a na dijelovima općine Ilidža, Stupu, Doglodima, Azići, Otes, Bare, Pofaliči, Panini, djeluje HVO na čelu sa predsjednikom Velimirom Marićem. Ovaj raskol je ostavio posljedice na organiziranje i djelovanje Hrvata u obrani Sarajeva. Vlast u Gradu, ali i svi građani, su pratili svađe ove dvije grupe sa velikim nezadovoljstvom.

U sedmom mjesecu '92. Marinko Pejić napušta Sarajevo i grupu na Čengić Vili koja je zbog toga bila skoro pred raspadom. Na području gdje djeluje Velimir Marić održava se mir sa Srbima na Ilidži i to područje je uglavnom bez ratnih posljedica.

Odlaskom Marinka Pejića u sedmom mjesecu '92. i Velimira Marića polovinom devetog mjeseca '92. HVO u Sarajevu je ostao bez vodstva.


  • Smatram da bi se trebao dodati i sljedeči detalj što če nam bolje pojasniti dešavanja u Sarajevu: „Medijski rat je učinio svoje. Za Hrvate i HVO u Sarajevu, položaj je svakog dana postajao teži. Učestali su napadi na pripadnike HVO-a i pljačkanje hrvatske imovine. Prvi korpus ABiH, zatražit će krajem svibnja 1993., da joj HVO prepusti liniju obrane na Dobrinji.” Knjiga: Kronologija rata: agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, str. 273
  • Intervju sa Slavkom Zelićem: "Zapovjedništvo HVO-a je bilo zatočeno i suđeno, a dvije satnije su se zbog neprihvaćanja novih okolnosti preko Miljacke predali Srbima. Bili su zatočeni 6 mjeseci u zatvoru na Kuli, izvodili najteže radove pri čemu su trojica poginula, 11 ranjena, a 75 su ostali trajni invalidi. Među sarajevskim Hrvatima je zbog izostanka bilo kakve fizičke zaštite zavladao strah i nesigurnost. Mnogi su na sve načine pokušavali napustiti Grad, a većina pripadnika HVO-a je bila prinuđena prihvatiti zapovjedništvo ABiH u novoformiranoj tzv. „Hrvatskoj brigadi Kralj Tvrtko“ u sastavu ABiH."

Među zarobljenim bojovnicima je bio i Slavko Zelić. Ovaj dio o prelasku dvije satnije i predaji Vojsci RS-a se ne govori u ovom tekstu, što bolje objašnjava poziciju u kojoj se nalazio HVO ali i Hrvatski narod s tim da imamo u vidu u tom HVO prema nacionalnom i vjerskom sastavu jeste bio najmultietnička vojna postrojba u Sarajevu. Stvarni egzodus Hrvata iz Sarajeva započinje zarobljavanjem postrojbi HVO-a.

  • Naređenje o "rasformiranju" postrojbi HVO Sarajevo

http://www.slobodanpraljak.com/materijali/RATNI%20DOKUMENTI/RATNI%20DOKUMENTI%20ABiH/RATNI%20DOKUMENTI%20ABiH%201/1302.pdf

  • Što je pozivanje na Izvor:↑ Arhiv HVO Sarajevo (privatni), Sarajevo - Ovaj izvor mislim da je suvišno komentireti, ako govorimo o odluci tko je potpisao, naziv dokumenta, da li je odluka, naređenje, obavjest, tko je donio odluku, ako ništa pod kojim brojem je ista odluka zavedena itd., arhiv HVO Sarajevo (privatni) ne govori ništa. Uskok (razgovor)