Razgovor:Josip Bersa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Josip Bersa.
Rad na člancima
Pismohrane:

"Josip" Bersa - zivotopis[uredi kôd]

recto: Giuseppe Bersa. Uistinu intelektualno neposteno i nekorektno na ovakav nacin mijenjati ime i cinjenice glede navedene osobe.


Josip Bersa was one of the founders of the italian association "Società Dalmata di Storia Patria" (1926), with Gabriele d'Annunzio, Luigi Federzoni (Mussolini's minister), count Antonio Cippico from Zara/Zadar (irredentist and deputy of Italian Parliament), Roberto Ghiglianovich from Zara/Zadar (irredentist and deputy of the Italian Parliament), Natale Krechich from Zara/Zadar (irredentist and deputy of the Italian Parliament), Antonio Tacconi from Spalato/Split (irredentist and deputy of the Italian Parliament), prof. Amato Filippi from Zara/Zadar, prof. Giuseppe Praga from Zara/Zadar, Giuseppe Sabalich from Zara/Zadar etc. etc. etc. .

He was also known with his italian name "Giuseppe Bersa".

Please, have a look here: http://www.sddsp.it/sociale.htm

Regards.

Luigi


---

Luigi je u pravu. Morate dodati njegove informacije i dodati GIUSEPPE jer se Josip zvao i GIUSEPPE. Bilo bi onda lijepo znati vise o bracama BLAGOJE i VLADIMIR. Jesu li i oni pisali i na talijanskom? Jer je Josip/Giuseppe pisao i na talijanskom Jesu li i oni imali ime i na talijanskom? BLAGOJE na primijer znaci nesto kao TESORO. Ime VLADIMIR na talijaskom znaci nesto kao POTENTE IN PACE ili POTERE IN PACE, kao n.p. FRIEDRICH na njemackom.

Federico Degni Carando, Roma - Trieste/Trst

Josip Bersa[uredi kôd]

Josip Bersa je autor rukopisa "Dubrovačke slike i prilike"u kojem je opisao Dubrovnik i njegove stanovnike XIX veka. Rukopis je posthumno objavljen 1942. od Matice Hrvatske. Sam rukopis je doživeo velike izmene od strane Tiasa Mortigjija. Tijas Mortiđije je kao redaktor cenzurisao rukopis Josipa Berse "Dubrovačke slike i prilike" tako što je trećinu teksta izbacio jer je "cijelo djelo ispalo nešto raspršeno i nepotrebno opširno". Mortiđije je menjao i rečenice jer "Bersa uopće operira pojmovima "naški", "materinski", "narodni" i "srpsko-hrvatski". To sam svugdje u rukopisu olovkom prenio u hrvatski, kako odgovara činjenicama i historičkoj istini". Iz Zapisnika Tias Mortiđijeve redakcije knjige Dubrovačke slike i prilike Josipa Berse, koju je on obavio za Maticu Hrvatske [1]

  1. Dr. Ljudevit Krmpotić, Neprilike Josipa Berse oko Dubrovačkih slika i prilika u svjetlu njegove književne ostavštine, svezak II., Hrvatski zapisnik, Hannover-Čakovec 2003