Razgovor:Kanada

Kanada

Kanada (Canada) je država u sjevernom dijelu Sjeverne Amerike. Površina Kanade obuhvaća 9 976 138 km2. Na sjeveru izlazi na Sjeverno Ledeno more, na zapadu na Tihi ocean, dok na jugu i sjeverozapadu graniči sa Sjedinjenim Državama, čime tvori najdulju kopnenu granicu između dvije države. Druga je po veličini država na svijetu (iza Rusije).

Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhvaćaju nizine i pobrđa,koja se pružaju od gorja Appallachin i Labradora na istoku do planinskih lanaca na zapadu. Reljef nižeg dijela Kanade nastao je u ledeno doba erozijom tla:staro je kamenje zaobljeno i golo mjestimice pokriveno morenama (morene-kamenje koje nagomilavaju ledenjaci). Na sjeveru je najstariji dio Kanade,tzv. Kanadski ili Laurentski štit. Kanadski je štit u sredini spušten i potopljen (Hudsonov zaljev). Jugozapadno od Hudsonovog zaljeva nalaze se 600-700m visoki ravnjaci (prerijske ravnice),koji se pružaju do podnožja Rockey Mountinsa (Stjenjaka). Rocky Mountins:

Planinsko područje na zapadu obuhvaća mlado ulančano gorje Korderelja,koje se sastoji od istočnih i zapadnih lanaca; između njih se nalazi oko 1000m visok bazaltni (bazalt-vrsta kamena) ravnjak. Najviši vrh Kanade Mount Logan,6050m nalazi se u graničnom području prema Alaski.

Veći dio Kanade nalazi se u umjerenom pojasu;samo na krajnjem sjeveru vlada arktička klima. U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u siječnju je od -30° do -35°C (minimalne temperature dosežu -52°). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature su mnogo blaže; na New foundlandu od -5° do -10°C,a u primorju Tihog oceana 1°-4°C. Zimi je glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne su lipanjske temperature na većem dijelu Kanade 10°-15°,a na jugu središnjeg dijela 20°C. Tundra:

Klimatski je najpovoljniji južni dio pacifičkog primorja,kraj oko Velikih jezera i dolina Sant Lawrencea. Obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama,brzaci i potoci,mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9) mjeseci glavne su hidrografske (hidrografija-dio geografije koji se bavi proučavanjem vode) karakteristike Kanade.

U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usjećene doline; zbog velikog su pada djelomično plovne samo rijeke Fraser i Columbija. Na niskom području Kanadskog štita poriječja nisu međusobno jasno određena,neke se rijeke odvajaju na više strana. Na rubu Kanadskog štita nalazi se niz jezera (Velika jezera,Winnipeg,Reindeer,Great Slave,Great Bear..),kroz koja protječu rijke

Na sjeverozapadnom dijelu mnoge rijeke uključujući i najdulju kanadsku rijeku Mackenzie (4240km) utječu u Sjeverno Ledeno more. Mnoge rijeke se iskorištavaju za dobivanje električne energije. Na ogromnom prostoru Kanade živi samo 30.3 milijuna stanovnika. Većina je kanadskog teritorija nenaseljena. Do početka 19.st. Kanada je bila područje francuske kolonizacije,koncetrirane uz dolinu rijeke St.Lawrence. U ratovima protiv Britanaca,Francuska je izgubila Kanadu. Francuski jezik,kultura,utjecaj sačuvao se u pokrajini Quebeck. Quebeck more (Quebeck see):

Najveći dio današnjeg stanovništva porijeklom su Britanci i Francuzi,ali je sve veći broj doseljenika iz drugih europskih zemalja,Azije i Latinske Amerike. Starosjedioci Intuiti i Indijanci uglavnom žive na sjeveru. Slično kao i u SAD i ovdje su stvoreni rezervati za Indijance. Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj,rudarskoj i industrijskoj proizvodnji. U razvoju njenog gospodarstva sudjelovao je,a i sada je u znatnoj mjeri prisutan kapital SAD. Glavni grad Kanade je Ottawa,a ostali važni gradovi su Toronto,Montreal,Vancauver,Edminton i Calgary.