OBODNICA/OBODNICA DONJA, OPĆINA TUZLA:
Ima neupućenih ili zlonamjernih pojedinaca koji misle da je selo Obodnica od samog nastanka bilo podijeljeno na Donju i Gornju. To ne odgovara historijskim faktima. Obodnica je, prema dostupnim dokumentima, bila jedinstveno - jedno selo sve do 1750. godine, a podijeljena je na D. i G Obodnicu između 1750. i 1755. godine ( Izvor: Šaban Hodžić, "Stari turski dokumenti sa tuzlanskog područja").
U aprilu 2009. godine, objavljena je moja knjiga - monografija zavičaja, sa naslovom: "Obodnica u zagrljaju Majevice 1528.-2008." (ISBN 978-9958-890-71-0)
Veći dio sadržaja te knjige posvećen je Obodnici Donjoj. U ovom članku naći će se ponešto iz sadržaja te knjige.
"... U Obodnici, kao i u svakom drugom mjestu, sunce izlazi na istoku, a zalazi na zapadu. Istočna strana, u izvjenom smislu, zaklonjena je obroncima i vrhovima Majevice, pa se sam izlazak sunca ne može baš dobro vidjeti. Slično je i sa zalaskom sunca, samo što se na liniji horizonta ispriječio Ozren - planina za jedan metar viša od najvišeg vrha Majevice. Nad Ozrenom, sunce kao da propadne, kao da se izgubi u rumenilu zalaska. Majevica ima još jednu značajnu ulogu. Ona za zimskih dana štiti Obodnicu od sjevernih hladnih vjetrova i snježnih smetova. Događa se katkad da, i pored toga, Obodnicu zatrpaju veliki snjegovi. Ali, sve to, i rumenilo zalazećeg sunca nad Ozrenom, i zakašnjela svitanja i snježne bjeline i oštar majevički zrak i obeharali voćnjaci, ima svoje draži i svoje ljepote. Obodnica je rodno mjesto rijeke Tinje, koja nekoliko kilometara od izvora prvo postaje Mala, a potom Velika Tinja. Izvor Tinje je na nadmorskoj visini od oko 500 m, a ušće na oko 80 m....
Selo Obodnica u dostupnim dokumentima spominje se prvi put 1528. godine, kao selo naseljeno vlasima - stočarima, u sastavu tadašnje nahije Jasenica, u Zvorničkom sandžaku. Ovaj podatak nalazi se u osmanskom defteru, koji se odnosi na Opširni popis vlaha u Zvorničkom sandžaku, iz kraja 1528. godine (Istanbul, BBA,TD, N0 405). Područje na kome se nalazilo to selo, pripadalo je srebreničkoj (usorskoj) banovini, u sastavu Ugarskog kraljevstva, do pada ovih područja pod Osmansku vlast 1512.-1521. godine...
Obodnica Donja danas obuhvata zaseoke: Obodnica -Donja, Kamenjaši, Avdibašići i Repuševac...
Na temelju usmenih predaja može se zaključiti da je prostor današnjeg sela Repuševac dodijeljen nekom odobaši, što u osnovi znači nekom zapovjedniku (baši) jedinice (odjeljenja) koji je uhvatio nekog odmetnika - hajduka, s kojim se obračunavala lokalna osmanska vlast...
Za zaseok Avdibašići je govoreno da je to područje dato u posjed nekom Avdi-baši i da je cijeli zaseok po njemu dobio ime...
Porijeklo imena sela Repuševac naučno je objasnio dr. Ahmet Kasumović. On objašnjava da je porijeklo imena Repuševac vezano za ime mediteranske biljke koja je u tuzlanskom kraju znatno uzgajana (ripica, rjepa, rjepica) i da je u pitanju opšteslavenska posuđenica iz latinskog jezika "rap(a)", koja je u osnovi imena toponima Repuševac dala rep, pomoću jata...
Prema popisu bosanskih spahija koji su učestvovali u ordiji na rijeci Prutu, u rusko-turskom ratu 1711.godine, vidi se da su u toj ordiji učestvovala i trojica spahija koji su držali jedan zijamet i dva timara u selu Obodnica, župa jasenica, timarska nahija Koraj, Zvornički sandžak u Ejaletu Bosne.
Iz tog popisa, također, vidi se da je jedan zijamet u Obodnici, čija je vrijednost prihoda iznosila 18.800 akči, bio na zaimu MEHMEDU, te da je jedan timar sa prihodom od 6.000 akči bio na Husejinu, a drugi sa prihodom u vrijednosti 3.500 akči bio na Abdullahu.
Da li su Avdibašići dobili ime po ovom Abdullahu, nepoznato je, ali ta mogućnost postoji.
U selu Obodnica je 1533. godine bilo 6 muslimanskih kuća, 2 neoženjena 55 hrišćanskih kuća, 11 neoženjenih i jedna baština. Prihod Obodnice iznosio je 4.558. akči...
Od 1533. do 1548. godine, u selima nahije Jasenica, došlo je određenih promjena u broju muslimanskih i nemuslimanskih kuća. Podaci koje na pruža Opširni defter Zvorničkog sandžaka iz 1548. godine, ukazuju da se broj muslimanskih kuća u Obodnici smanjio sa 6 na 4, te da se broj nemuslimanskih kuća također smanjio sa 55 na 54. Broj baština se povećao sa jedne na šest, a Obodnica je imala primićura, što nije bio slučaj kod poisa iz 1533. godine...
Obodnica je 1604. godine imala ukupno 10 muslimanskih i 67 nemuslimanskih domova. Iz sadržaja samog popisa Obodnice može se vidjeti da se prvi dio odnosi na nemuslimanski, a drugi na muslslimanski dio sela, koje je tada popisano kao jedno selo...
Selo Obodnica, 1750. godine, pripadala je tuzlanskom kadiluku i tada još nije bila podijeljena na Gornju i Donju... Samo pet godina kasnije, 1755. godine, za potrebe gradnje tuzlanske tvrđave angažovano je 40 komordžija, po 4 dnevnice. Taj građevinski poduhvat nije se mogao realizovati bez razreza novog poreza i doprinosa stanovništva tuzlanskog kadiluka, u svrhu gradnje navedene tvrđave, a "shodno visokoj carskoj naredbi i časnoj bujuruldiji bosanskog valije, njegove ekselencije Hadži Mehmed paše". Novi spisak poreza i doprinosa sadržan je u tuzlanskom sidžilu od 27. redžeba 1160(?). godine, tj. 19.IV-1755. godine. Ovaj dokument ima posebnu historijsku vrijednost za sagledavanje statusa sela Obodnica, jer je u njemu prvi put, Obodnica odvojeno popisana kao selo G. Obodnica, sa porezom od 1000 akči i kao selo D. Obodnica, sa porezom od 1400 akči..."
Obodnica (turska) Donja, 1879. godine je imala 45 kuća, 131 mušku i 118 ženskih osoba, ukupno 249 stanovnika - muslimana...
Godine 1885. selo Obodnica turska, imala je 49 kuća, 143 muške i 139 ženskih osoba, ukupno 282 stanovnika...
Selo Obodnica turska, 1895. godine, imala je 57 kuća, 155 muških i 166 ženskih osoba, ukupno 321
stanovnik...
Godine 1910. selo Obodnica turska, imala je 83 kuće, 217 muških i 199 ženskih osoba, ukupno 416 stanovnika...
Selo Obodnica Muslimanska, 1948. godine, imala je 1020 stanovnika, a 1953. godine, pripadala je opštini Podorašje i imala je 1167 stanovnika...
Selo Obodnica Donja, opština Tuzla, 1961. godine, imala je 1285 stanovnika, 1971. imala je 1108 stanovnika, 1981. godine imala je 1096 stanovnika, a 1991. godine imala je 1103 stanovnika...
Obodnica Donja, 2001. godine, imala je 165 kuća (kao zaseok), Avdibašići 88 kuća, Repuševac 23 kuće i Kamenjaši 59 kuća. Sam zaseok Obodnica Donja, 2007. godine, imala je 189 kuća i 562 stanovnika.(Literatura i izvori, navedeni su u knjizi). Autor: Idriz Hodžić
