Razgovor:Petar Krešimir IV.
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Petar Krešimir IV.. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Nemam prigovora na ovaj članak. Ali samo bih htio nešto napomenuti što se tiče smrti Petra Krešimira. Kad su Normani 1074. upali u Dalmaciju izvor spominju (isprava o održavanju splitskog crkvenog sinoda godine 1075.) da su Normani tada zarobili hrvatskog kralja. Izvor mu ne navodi ime. Ali budući da se upravo tada Petar Krešimir u izvorima više ne spominje neki povjesničari misle da se radi o Petru Krešimiru i da je on umro u normanskom zarobljeništvu. Budući da je to još sporna i nedovoljno dokazana teorija, ne treba je staviti u članak, ali htio sam napomenuti da postoji. Flopy, 11:38, 18. srpnja 2006.
- S obzirom na manjak i nejasnost povijesnih izvora o tom događaju, bolje je izostaviti priču o njegovom možebitnom zarobljeništvu. Čak i da je doista on bio taj hrvatski kralj kojeg su Normani zarobili nije poznato je li umro u zarobljeništvu, budući da Toma Arhiđakon u svojoj kronici spominje grobnicu nekog kralja Krešimira u Solinu (Ibi namque magnificus uir Cresimirus rex, in atrio uidelicet basilice sancti Stephani, tumulatus est cum pluribus aliis regibus et reginis; Tamo je pokopan uzvišeni muž kralj Krešimir, zajedno s mnogim drugim kraljevima i kraljicama, u atriju bazilike svetoga Stjepana).
Također, sam članak je manjkav, jer ne sadrži sve poznate detalje o životu i djelovanju Petra Krešimira te bi ga u budućnosti trebalo nadopuniti. Walter9 (razgovor) 16:20, 28. siječnja 2017. (CET)
Prigovor[uredi kôd]
Imam prigovora na ovaj tendenciozni članak.
CITAT; „…. Ugovor između Silimira, Justinijana i (dalmatinskih) gradova (535.) „ …. da građani koji se vrate na svoja ognjišta zadobivaju nekadašnja prava, uz obveze priznanja hrvatskih vlasti ….“ Kralj Budimir vladao od 641. do 681. …. Prihvatio Ugovor između Silimira, Justinijana i (dalmatinskih) gradova (535.) I Karlo Veliki 768.-814. potvrdio Ugovor između Silimira, Justinijana i (dalmatinskih) gradova (535.)“
Cijelo to vrijeme, a i poslije dalmatinski gradovi su slobodni, i priznaju Hrvatsku vlast !
Dakle, gdje su ti arheološki artefakti, povijesni dokumenti …. koji bi barem naslutili Bizant u dalmatinskim gradovima i na dalmatinskim otocima ! Jedan barem lik u kamenu, jedno barem slovo u papirima ? NEMA !
CITAT;“ …. godine 925. (adresa pisma pape Ivana X saboru.“ Dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata …. i svem narodu koji boravi u Slavoniji i Dalmaciji.“) i 928. održani su u Splitu crkveni sabori, uz prisutnost hrvatskog kralja, župana i velikaša …. Od Carigrada nije tražena dozvola da se sabor sastane u tom tobože bizantskom gradu; saborski spisi ignoriraju Bizant i carsku vlast; Bizant ignorira sabor. Nema sumnje da je učesnicima sabora i svakom razumnom u Bizantu bila strana svaka pomisao da bi Split bio Bizantski.“
Dakle, sramotno je da se na stranicama takozvane „enciklopedije“ još uvijek i ponovno proturaju LAŽI o dalmatinskim gradovima i otocima !
Iako se hvalite "otvorenošču za nova saznanja", TO LAŽETE (sory), stalnim brisanjem novih saznanja samo potvrđujete tendencioznost članka i autorsko bizantijsko svrstavanje !
Ali, ČINJENICE, ISTINA NE PRESTAJU POSTOJATI !— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.105.23.16 (razgovor • doprinosi) 11:11, 20. listopada 2011.
Kraljica Neda je izmišljeni lik![uredi kôd]
Kralj Petar Krešimir IV. nije imao kći Nedu. Takvu tvrdnju pobija povjesničar Ferdo Šišić u radu "O podrijetlu i zasužnjenju hrvatskoga kralja Slaviča", gdje izričito tvrditi da se radi o fikcijskom liku izmišljenom u kasnijem vremenu. Stoga, smatram da je potrebno ukloniti spomen "kraljice Nede" s wikipedije, jer mu tu nije mjesto. Walter9 (razgovor) 04:27, 16. studenoga 2018. (CET)