Razgovor:Pitoni

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Pitoni.
Rad na člancima


Suradnik IP - 213.191.154.90 potpisan kao Filip Floreani, doslovno je prepisao uvodni dio i prva dva stavka o udavima i pitonima, strana 378, iz knjige "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", ISBN 953-196-088-7. Članak će biti obrisan i zamijenjen tekstom o pitonima. Branka France 12:27, 5. lipanj 2007. (CEST)


Kako se ne bi morao tražiti u starim izmjenama radi eventualnog dokazivanja gornje tvrdnje, prenosim ga na ovu stranicu:

"Udavi i pitoni snažne se zmije koje plijen usmrćuju davljenjem. Ovoj skupini pripadaju najveće zmije na svijetu, među kojima su anakonda te afrički i idijski piton. Udavi i pitoni se ne razmnožavaju na isti način. Imaju i drugačiju rasprostranjenost:pitoni su rasprostranjeni u Africi, Aziji i Australiji, dok udavi uglavnom žive u Americi, s manjim brojem vrsta u Africi, Aziji te na nekim tihooceanskim otocima. Srodnici udava i pitona, koji također plijen svladavaju davljenjem, uključuju sunčane zmije i sve vodene bradvičaste guževe.

GRAĐA TIJELA Ova skupina zmija obični se smatra relativno primitivnom. Njihova je lubanja teža, a čeljusti čvršće nego u naprednijih zmija (guževa, guja i ljutica). Sačuvale su i nekoliko anatomskih značajki životinja s udovima, od kojih potječu. To su ostaci kostiju stražnjih udova (zdjelice) te, u većine vrsta, ostaci stražnjih udova u obliku malih pandži ili trnova. Sve vrste imaju dva funkcionalana plućna krila. Nekolko vrsta ima osjetne tplinske jamice na rubnim ljuskama usta, kojima pronalaze plijen u mraku. Neki su njihovi srodnici manji, ali su im izvana slični. Ovamo pripadaju neke vrsta koje žive na drveću i udavi s Round Islanda. Neke su vrsta sjajnih boja, a druge, kao sunčane zmije, imaju ljuske koje se jarko prelijevaju. Vodeni bradavičasti guževi prilagodili su sue životu u vodi i potpuno su nesposobni za život na kopnu. Njihove su ljuske zrnaste i grube na dodir, odnosno prilagođene hvatanju i davljenju riba kojima se hrane.

DAVLJENJE Iako pitoni i udavi nisu jedine zmije koje ubijaju davljenjem (i neki guževi služe se tom tehnikom), većina zmija koje plijen dave ipak pripada ovoj skupini. Kada zmija pronađe plijen, omota se oko njegova tijela. Svaki put kada žrtva idahne zrak zmija pojača stisak. Na kruaju žrtva ne umire zbog prignječenja, nego od gušenja - bilo da ne može uvlačiti zrak ili jer srce ne može pumpati krv. Kad je plijen mrtav, zmija popušta stisak i počinje tražiti njegovu glavu.m TU stranu guta prvu, oslobađajući postupno ostali dio plijena. Gušenje je najučinkovitije za ubijanje ptica i sisavaca, jer toplokrvne životinje moraju udisati relativno često.--213.191.154.90 09:12, 2. lipanj 2007. (CEST)Filip Floreani 02.06.07."

Branka France 12:48, 5. lipanj 2007. (CEST)