Razgovor:Sesvetski Kraljevec

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Sesvetski Kraljevec.
Rad na člancima

Selo u vlasništvu crkve na čijim su prostorima svećenici i viši crkveni dužnosnici imali ljetne rezidencije i vrtove. Zemlju su obrađivali lokalni seljaci koji su s vremenom, zbog zaluga svojega rada, dobili zemlju u svoje vlasništvo. Takav se trend nastavljao sve dok Sesvetski Kraljevec nije postao uglavnom u posjedu puka. Demografskim bumom narastao je sa 150ak stanovnika krajem 2. svjetskog rata na trenutnih cca 4000 ili više ( ovisno o tome što se podrazumijeva pod nazivom Kraljevec - i Kobiljak, Dumovec ili samo Kraljevec u užem smislu), uglavnom zahvaljujući priljevu stanovnika iz drugih dijelova Hrvatske - Like, Dalmacije, Slavonije, Podravine, obližnjeg Prigorja i Hrvatskog Zagorja. Prvi veći val započeo tijekom 1960-ih i 1970-ih kada stižu bosanci i hercegovci ali val doseljavanja, jačim i slabijim intenzitetom, traje do danas kada je osobito izražen trend doseljavanja iz manjih sredina iz cijele Hrvatske u okolicu Zagreba, pa tako i u Kraljevec. Strukturu rasta stanovništva obilježio je i Domovinski rat nakon kojega mnoge izbjeglice iz Bosanske Posavine i Hercegovine naseljavaju Sesvetski kraljevec. Lokalno stanovništvo strepi pred okupacijom.