Razgovor:Srednji vijek

Negdje sam pročitao da srednji vijek završava francuskom revolucijom (padom Bastille), a negdje pak početkom industrijske revolucije. Što bi bilo najpribližnije?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.131.222.18 (razgovor • doprinosi)

renesansa — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Zombieater (razgovor • doprinosi)

Kraj srednjeg vijeka

koliko ja znam, srednji vijek završava otkrićem Amerike 1492.g., nigdje nisam naišao na neki drugi podatak...--StjepanG 18:01, 15. veljača 2009. (CET)

itekako ima i drugačijih periodizacija, recimo treba vidjeti članak na njemačkoj Wikipediji ili na engleskoj.

"It is difficult to decide when the Middle Ages ended; in fact, scholars assign different dates in different parts of Europe. Most scholars who work in 15th century Italian history, for instance, consider themselves Renaissance specialists, while anyone working elsewhere in Europe during the early 15th century is considered a medievalist. Others choose specific events, such as the Turkish capture of Constantinople or the end of the Anglo-French Hundred Years' War (both 1453), the invention of the moveable type printing press in Europe by Johann Gutenberg (around 1455, independently of Asian innovations in the field centuries earlier), the fall of Muslim Spain or Christopher Columbus's voyage to America (both 1492), the Protestant Reformation starting 1517, or the Battle of Lepanto (1571) to mark the period's end. In England, the change of monarchs which occurred on 22 August 1485 at the Battle of Bosworth is often considered to mark the end of the period, Richard III representing the old medieval world, and the Tudors a new royal house and a new historical period.[5] The Catholic Monarchs are generally deemed the last medieval rulers of Spain.[6] Richard III is considered the last medieval monarch of England."

dnik ► 11:23, 13. listopada 2009. (CEST)

Kod nas se za kraj srednjeg vijeka uobičajeno uzima 1492. godina i Kolumbovo otkriće Amerike. Naravno da to nije fiksna godina, to je uzeto više radi lakšeg snalaženja. Tako stoji prije svega u školskim udžbenicima iz povijesti. Srednji vijek negdje je završio prije negdje kasnije, granični događaji su pad Carigrada, otkriće Amerike, Reformacija (1517.), bitka kod Lepanta. U hrvatskoj historiografiji po periodizaciji hrvatske povijesti rani novi vijek u biti počinje 1527. izborom Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. 1492. više je dakle fiksna godina radi lakšeg snalaženja. --Flopy (razgovor) 11:29, 13. listopada 2009. (CEST)

Slažem se, i samo pitanje je više manje besmisleno, ništa fundamentalno se nije promijenilo u Hrvatskoj 1492. Za hrvatsku bi bila smislena periodizacija koja za razdjelnicu uzima 1527., ali ni tada nije došlo do neke fundamentalne promjene preko noći. Za druge zemlje ta godina ne znači ništa (za Ugarsku jest). Pretpostavljam da pod "hrvatska historiografija" misliš "povijesna znanost koja se bavi Hrvatskom", bez obzira na to tko se bavi? S druge strane, meni se 1699. isto tako čini vrlo važnom godinom, nakon toga se cijela situacija sasvim mijenja. lp dnik ► 10:35, 14. listopada 2009. (CEST)

Da, pod nazivom hrvatska historografija mislim na to kao i na korpuse djela uglednih hrvatskih povjesničara (Klaić, Šišić, Horvat, Šidak itd.). 1699. jest važna, ali ipak ne toliko da bi bila periodizacijska granica. 1492. nije bila važna kad se dogodila, ali označila je početak fundamentalnih promjena (osvajanje i kolonizaciju Novog svijeta, razvoj trgovine i tehnike povezano s tim itd.) jednako kao što je 1527. označila ulazak Hrvatske u Habsburšku Monarhiju u kojoj je bila skoro 400 godina, do 1918. Te godine su važne s današnjeg gledišta, kad su se dogodile i nisu bile tako važne. Periodizacija jednostavno "voli" imati fiksne godine i granice, iako se naravno ništa ili gotovo ništa u ljudskoj povijesti nije događalo i mijenjalo preko noći. --Flopy (razgovor) 15:33, 14. listopada 2009. (CEST)