Razgovor:Vegetarijanska prehrana
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Vegetarijanska prehrana. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Molim suradnika koji uporno postavlja krive wikipoveznice da napokon pročita Wikipedija:wikipoveznice ili da barem pokuša nešto naučiti iz teksta koji već postoji na stranici !!!
Uklopiti u postojeći teskt, prema stilskim preporukama:
Vegetarijanstvo je praksa nejedenja mesa odn. životinjskih produkata kao što je teletina, svinjetina, piletina, riba, te također mlijeka i jaja. Neki vegetarijanci izbjegavaju i nošenje odjeće i obuće od životinja odn. kože i krzna. Striktna dijeta podrazumijeva veganstvo koje dopušta voće i povrće, a još radikalnija je frutarijanstvo koje se bazira na konzumiranju samo voća palog s drveta. Vegetarijanstvo je uobičajeno u Indiji, unazad nekoliko tisučljeća kao spiritualna praksa, poznata kao ahimsa (nenasilje). Danas oko 30% Indijaca izbjegava meso. U Europi ga je propagirao grčki filozof Pitagora iz 6.st.p.Kr. On i njegovi sljedbenici prakticirali su vegetarijansku dijetu iz nutricionističkih i etičkih razloga. U Engleskoj je 1847. osnovano prvo vegetarijsko društvo u Ramsgatu pod tim nazivom od lat. Uegetus-živ.Rastafarianci, adventisti sedmog dana i afrički izraeliti također prakticiraju vegetarijanstvo. U SAD-e se oko 3% stanovništva izjašnjava kao vegetarijanci, sa tendencijom porasta tog broja. Postoje različite vrste vegetarijanstva: lakto vegetarijanci konzumiraju mlijeko, ovo-vegetarijanci konzumiraju jaja, semivegetarijanci izbjegavaju crveno meso, a konzumiraju piletinu odn. perad, makrobiotičari prakticiraju prehranu baziranu na cjelovitim žitaricama i mahunarkama, a pesco vegetarijanci konzumiraju ribu. Nutricionisti tvrde da dijeta bogata voćem i povrćem, a siromašna životinjskim masnoćama ima zdravstvene koristi jer smanjuje rizik od srčanih bolesti, tumora, moždanog udara i dr. Zahvaljujući niskim vrijednostima masnoća, kolesterola i slobodnih radikala vegetarijaci imaju prosječno nižu tjelesnu težinu, niži krvni tlak, rjeđe oboljevaju od dijabetesa tip 2, te tumora debelog crijeva i prostate. Studije pokazuju da mlijeko majki vegetarijanci sadrži manju koncentraciju pesticida od ne-vegetarijanki. Neki biljni proteini pokazuju manjak jedne ili više «esencijalnih» aminokiselina. Orašari sadrže nisku koncentraciju lizina, a mahunarke metionina. Međutim, dok je prehrana uravnotežena sa produktima soje, kao što je tofu, dotle manjak pojedinih aminokislina ne dovodi do zdravstvenih poremećaja. Izbjegavanje riba može dovesti do nedostatka omega 3 masnih kiselina koje su zaslužne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Taj manjak može se nadoknaditi uzimanjem orašara- lješnjaka, badema, pistacia. Također treba spomenuti mogući nedostatak vitamina B-12 koji je zastupljen u životinjskoj jetri, a ima ga i u punozrnatim žitaricama. Motivi za vegetarijanstvo su mnogi; izbjegavanje nanošenja boli životinja, briga za vlastito zdravlje, prakticiranje yoge i new age filozofije. Primjer prednosti vegetarijanske prehrane je i kratka životna stopa Eskima koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovječnih Tibetanaca koji se hrane semivegetarijanski. Najnovija istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana koja se bazira na maslinovom ulju, svježem voću i kuhanom povrću uz konzumaciju ribe predstavlja jednu od najidealnijih. S tim u skladu Svjetska zdravstvena organizacija kreirala je piramidu zdrave prehrane čiju bazu predstavljaju žitarice i mahunarke, koje je preporučljivo najviše konzumirati, dok vrh čini crveno meso, šećer i sol koje treba najmanje konzumirati.
Lit. FAO, United Nations (1996) Livestock& the Environment Spencer, Colin (2002) Vegetarianism: A Hystory Shierry Weber Nicholsen, The Love of Nature and the End of the World MIT (2003)
Kakve veze ima vegetarijanska prehrana s kravljim ludilom osim sto citatelj moze zakljuciti da neki vegetarijanski zeloti propagiraju svoju prehranu i bilo bi fino da se izbrise. Kao da netko napise (parafraziram) o gmo povrcu u sklopu anti-vegetarijanske prehrane i zalaze se za hranjenje svjezom piletinom, domacom janjetinom i prekrasnom svinjetinom.
Vitamin B12[uredi kôd]
Oprosti, molim te, B12 u klicama i jabučnom octu i svemu navedenom?! Svi se već odavno slažu da se biljnom hranom ne može unijei biološki aktivan B12 i ne postoje nikakve nove studije koje to opovrgavaju. Ako postoje, citiraj ih. Koliko ja znam jedini potencijalno aktivni B12 nađen je u kalmatskim algama (a i on još nije 100% siguran), u svim ostalim algama nalaze se analozi. I B12 ima tempeh (možda i jš neki drugi fermentirani sojini proizvodi), ali u toliko malim količinama da je to potpuno neznačajno. Ovaj članak čitaju i budući vegetarijanci, pa budi oprezan, informiraj ih kako spada!
Također, izvori omega-3 masnih kislina su ti orasi (walnuts), alge, lan, uljana repica. Ono što si ti nabrojao baš i nije!
Dobri izvori podataka: http://www.veganhealth.org/