Razgovor o predlošku:Tehnologija

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Predložak:Tehnologija.
Rad na člancima
Pismohrane:

Kategorizacija tehnike i tehnologije[uredi kôd]

Bog wikići !

Vidim da je tehnika prazna (a manje-više i tehnologija), a kako je to moja struka mogu pokušati inicirati punjenje, ali prije toga malo dogovora. Prije svega ne želim brljati direktno na wikipediji prije nego se u načelu usuglasimo, pa zato ovo šaljem kao tekstualni koncept. Ovo će biti i priličan posao, pa mi je glupo da ga radim ako Vam se ne dopada. Ne znam točno kome od Vas ovo spada, pa šaljem Zoranu i Ivanu s kojima sam do sada kontaktirao, pa ako treba prešaltajte me na pravi kolosjek. No, eto prijedloga.

Znam da je promjena strukture sadržaja nešto što ne bi trebalo svaki čas mijenjati, pa se neću iznenaditi ako ne prihvatite ove primjedbe, ali zbog strukovne ispravnosti klasifikacije ipak ću ih iznijeti.

Mislim da klasifikacija u primijenjenim znanostima u cjelini nije najsretnije riješena, a po mome bi trebala zadovoljiti slijedeće postavke:

- slijediti suvislu hijerarhiju: - od globalnog prema detaljima - od općeg prema specijalnostima - uz osiguranje multidisciplinarnosti (koja primjerice nedostaje UDK klasifikaciji) - snažan učinak na podizanje svijesti o potrebi očuvanja nacionalnih resursa i okoliša

Pri izboru pojmova naglasak bi trebalo staviti na teme od značaja za globalne probleme čovječanstva, (ili što je isto - planete koja život znači), pa na teme od općeg nacionalnog značaja, te na nove i visoke tehnologije, što treba doprinijeti rastu interesa za tehničku kulturu, što je opet u interesu konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

Da s vremenom ne bi nastao nesuvisli dar-mar pojmova (što se u priličnoj mjeri dogodilo npr. s međunarodnom klasifikacijom patenata), trebalo bi postaviti detaljnije formiran hijerarhijski kostur, koji u početku može djelovati preglomazno, ali osigurava sustavniju strukturu u budućnosti. I sami vidite kojim rempom raste baza pojmova. Što je veća, bit će veći problemi u slučaju slabije koncipirane hijerarhije.

Evo, prilažem primjer kako bi to po mome od prilike trebalo izgledati na primjeru medicine i tehnike (s tim što medicina nije moje područje pa bi mogla inicirati dosta opravdanih primjedbi i promjena, kako i treba biti. Probat ću vrbovat bolje znalce medicine - naše inovatore da se uključe). Naravno, nivo detaljnosti je uvijek diskutabilan, no u elektronskom obliku velik popis pojmova manje smeta jer je svaki pojam i neposredno dosegljiv po ključnim riječima.

Tehnika i tehnologija je specifična, jer se velik broj pojmova može pretraživati s gledišta opisa, projektiranja, postupka izrade, montaže ili korištenja (dakle tehnologije) , ili održavanja. Stoga je najbolje u klasifikaciji uz opće definicije navesti same predmete interesa(nazovimo ih "objektima"), a uz svaki objekt treba po potrebi pridružiti jednu od navedenih "dopunskih kategorija". Dakle ne treba uključiti pojam "valjanje čeličnih profila", nego "čelični profili - izrada" (u drugom slučaju će interes biti biti samo "čelični profili" a ako nema dopunske kategorije, ona se odnosi na opis pojma. Primjenom "dopunskih kategorija" višestruko se smanjuje ukupan broj pojmova u klasifikaciji. Sličan pristup je moguć i npr. u medicini. Pojmovnikom se obuhvaća bolest, a dopunske kategorije su opis, dijagnostika, liječenje, preventiva i rehabilitacija, pri čemu dopunsku kategoriju "opis" ne treba navoditi. Dakako, ne koriste se sve dopunske kategorije uz svaki pojam, a uz opće definicije neće pristajati ni jedna.

Budući da ova objašnjenja, koja su specifična, tj. različita za razna područja wikipedije treba pred sobom imati i suradnik i korisnik u svakom trenutku, predlažem da se u predlošku za uređivanje članka predvidi jezičac "specifičnosti" gdje bi se dale upute koje su specifične samo za konkretnu kategoriju ili podkategoriju.

U nastavku prazni kružić označava kategoriju koju nisam razrađivao (dakle NE predlažem da se brišu podkategorije, nego ih samo nisam prepisivao). Neke kategorije koje fale, smatram da spadaju unutar tehnike (tehnologija je primjerice sastavnica a ne paralela tehnike, a toga je još).

PRMIJENJENE ZNANOSTI

PRIMIJENJENE ZNANOSTI OPĆENITO
BIOLOGIJA
KOMUNIKACIJE (dijelom poveznice na tehniku)
MEDICINA
medicina općenito
čovjek i okruženje (životni okoliš, štetni i pozitivni utjecaji, sanacija i preventiva)

Životni okoliš treba shvatiti u najširem smislu (način života, prehrane, socijalne prilike, stanje gospodarstva, kvaliteta preventive, organizacije zdravstva, klima)

politika i organizacija zdravstva
istraživanje i razvoj medicine
medicinske ustanove
sanitarna kontrola
pravno reguliranje medicine i farmacije
humana medicina
opća anatomija
opća kirurgija
GRUPE PO SPECIJALNOSTIMA
specijalistička anatomija
bolesti (pomoćne kategorije opis, preventiva, dijagnostika, ::::neinvazivno i kirurško liječenje, rehabilitacija)
POSEBNA PODRUČJA MEDICINE
sportska medicina
vojna medicina (poveznica iz ratovanja)
alternativna medicina
ljekovito bilje (preusmjereno na farmakologiju)
pučka medicina
kiropraktika
akupunktura i akupresura
iridologija
hipnotičke i sugestivne metode
iscjeliteljstvo
ostala alternativna medicina (kristali, magneti itd)
veterina
organizacija veterinarske službe
veterinarska inspekcija
pravno reguiranje veterine
zaštita životinja, životinjskih vrsta i staništa (poveznica na biologiju)
GRUPE PO ŽIVOTINJSKIM VRSTAMA
specijalistička anatomija (poveznice sa biologije)
bolesti i nametnici (pomoćne kategorije opis, preventiva, ::::dijagnostika, neinvazivno i kirurško liječenje, uzgoj)
medicinska oprema (poveznica u tehniku)
laboratorijska oprema (poveznica u tehniku)
farmakologija
opća farmakologija
pravna regulativa u farmaciji, distribuciji lijekova i opojnih sredstava
ljekovito bilje, sirovine i opijati
proizvodnja lijekova općenito
lijekovi (pomoćne kategorije opis i djelovanje, priprava, uporaba, nuspojave,  :::kontraindikacije)
čajevi i ????? pripravci (koji nisu lijek ali imaju pozitivan učinak)
zabranjeni i opasni lijekovi, opojna sredstva
pučki lijekovi
MENADŽMENT (poveznica iz društvenih nauka)
menadžment općenito
nacionalne strategije
organizacija poslovanja i poslovne strategije
upravljanje resursima (uklj. znanje, ljudski i inventivni potencijal, potencijal okruženja)
upravljanje sustavima (uključivo kibernetiku, dokumentaristiku, organizaciju poduzeća)
upravljanje projektima
vođenje timova
mrežno planiranje
CAD-CAM (poveznica iz tehnike - postupci projektiranja)
vojne doktrine i strategije (poveznica na ratovanje)
upravljanje naseljima
upravljanje skupinama (vojska, crkva, sindikati, sekte, delikventi, kriminalni milje i dr) dopounske kategorije opis, upravljanje, organizacija, resocijalizacija, zaštita, statistika
POLJOPRIVNREDA
ŠUMARSTVO
POMORSTVO (poveznice na luke, opremu brodova, plovne objekte, navigaciju i dr. u tehnici)
PREHRANA
PRIMIJENJENA UMJETNOST
primijenjena umjetnost općenito
povijest umjetnosti
znameniti umjetnici
umjetnost u arhitekturi (poveznice iz tehnike-arhitektura)
industrijski dizajn (preusmjerenje iz tehnike-projektiranje)
PROMET
RATOVANJE
TEHNIKA (sadrži objekte-opis, način izrade/obrade-tehnologiju, projektiranje, održavanje)
Tehnika općenito
tehnološki razvoj
globalni razvoj znanosti i tehnologije
povijesni razvoj tehnologije
fundamentalna istraživanja
razvojna istraživanja
globalna ekologija (uključivo istraživanje i zaštitu voda)
gospodarenje prirodnim resursima (održivi razvoj)
globalne komunikacije
astronomija i svemirska istraživanja
ekonomska geografija (s tehnološkom kartom svijeta)
nacionalne strategije tehnološkog razvoja (domaća i strane)
institucije tehnološkog razvoja (uklj. međunarodnu suradnju i ::::projekte)
krupni tehnološki projekti
izumiteljstvo
razvoj strategije i organizacije izumiteljstva
institucije za potporu izumiteljstva
izumiteljstvo kroz povijest (uklj. vezanost s društvenim odnosima)
znameniti izumitelji
projektiranje i razvoj proizvoda (općenito - specifikum se obuhvaća pomoćnom ::kategorijom "projektiranje")
razvoj i projektiranje općenito
standardizacija
postupci projektiranja
CAD programi
mrežno planiranje (poveznica u menadžment)
CAD-CAM (poveznica u menadžment)
ostale specifične metode projektiranja
industrijski dizajn (poveznica iz primijenjene umjetnosti)
kartografija i geodezija
urbanizam, arhitektura i hortikultura
opće konstrukterstvo
građevinsko projektiranje
projektiranje strojeva i uređaja
projektiranje industrijskih instalacija
kibernetika, projektiranje automatike
informatika i softver


tehnologija (postupci u tehnici)
organizacija proizvodnje općenito
klasične tehnologije (specifikumi se obrađuju pod dopunskom kategorijom  :::"tehnologija" uz pripadajući pojam - objekt)
rudarstvo
naftna industrija
metalurgija
graditeljstvo
montažerstvo
izvedba instalacija
kemijska i procesna industrija
farmacija
procesna industrija
proizvodnja strojeva, uređaja i alata
elektronička industrija
proizvodnja obuće, kožnih i gumenih proizvoda
tekstilna industrija
proizvodnja precizne mehanike i igračaka
ambalažiranje
papirna i grafička industrija
ostalo
nove i visoke tehnologije
nuklearna tehnika
nanotehnologija
genetika
teraformiranje
svemirska tehnologija
obnovljivi izvori energije
razvoj informatike
robotika
ekologija, reciklaža i zbrinjavanje otpada
održavanje objekata, opreme i industrijskih sustava (saobraćajnica, :::građevina, komunikacijskih sustava, strojeva, instalacija i dr)
TEHNIKA - OBJEKTI - pojam i klasifikacije
prirodna dobra (poveznice na geografiju - po mogućnosti i na Google Earth i Teranovu ?) (dopunske kategorije opis, promjene, utjecaj na okoliš, statistika, prognoza, zaštita)
globalne promjene
utjecaj na resurse, životne uvjete i planetarne odnose (ekonomiku, ratove)
teritorij - nacionalna strategija očuvanja prirodnih datosti s pravnom regulacijom
teritoriji i tla, divljine (uključivo kraš, močvare, stepe, pustinje, đungle i sl.)
vodne rezerve i vodocrpna područja
nacionalni parkovi
kultivirana zemljišta
šume i rasadnici (uključivo prašumska područja, kišne šume i dr.)
rekreacijske i turističke destinacije (poveznica na turizam)
rudne rezerve i rudarski kompleksi
industrijski kompleksi (uklj. utjecaj na okoliš)
naselja (uklj. utjecaj na okoliš)
akvatorij i gospodarenje vodama (poveznice na geografiju, pomorstvo i ribarstvo)
oceani i mora, podmorje
rijeke i jezera
plovni putevi i navigacija
morska flora
morska fauna
luke i obale, oprema obala
hidrosustavi i hidrogradnje
vodne rezerve, vodocrpilišta, vodozaštitna područja i uređaji
brane i akumulaciona jezera
regulacija voda (zaštita od poplava, melioracije, navodnjavanje)
kanalizacijska mreža i površinska odvodnja
vodoprečistači i zbrinjavanje otpadnih voda
vodovod
plivališta i industrijski bazeni
industrijske sirovine i repromaterijal
energenti (uključivo obnovljive izvore energije)
građevinski materijali (kamen, cement, betonare, šljunčare, aditivi itd)
metalni materijali, poluproizvodi i sirovine
umjetne materije i kemikalije
sirovine organskog porijekla
opasne materije i zagađivači
repromaterijal (motori, elektro i elektronički materijal, profili i dr)
građevinski objekti
građevine kroz povijest, svjetska monumentalna baština, nacionalna baština
niskogradnje
željezničke pruge i oprema
ceste i saobraćajnice
mostovi, podvožnjaci, vijadukti, podzemna željeznica
temeljenje, kesoni, podzemne gradnje
uređene površine (trgovi, platoi, parkirališta, dvorišta)
igrališta, sportski i rekreacijski tereni
saobraćajna signalizacija (poveznica na automatizaciju i signalizaciju)
građevine
stambeno-poslovne zgrade
visokogradnje posebne namjene (silosi, svjetionici, vodotornjevi, garaže)
monumenti (glomazne čel. i bet. konstrukcije i spomenici, monum.objekti)
(industrijske, sajamske i sportske) hale i stadioni
nadstrešnice i hangari, staklenici
sitna visokogradnja (garaže barake, kioski)
oprema zgrada
građevinska stolarija
sanitarna oprema (kuhinjska, kupaonska i WC oprema)
vezana oprema zgrada (liftovi, pokretne stepenice, fasadne skele)
ugrađeni namještaj, spušteni stropovi i dr.
luksusna oprema zgrada (bazeni, vodoskoci i sl.)
ugrađene instalacije
kotlovnice, uređaji za grijanje i klimatizaciju
vodovodna instalacija i kanalizacija
ostale cijevne instalacije (plinske instalacije, komprimirani zrak i dr)
trafostanice, elektroinstalacija snage i rasvjete
komunikacije i antenski sustavi, video-nadzor
gromobranska instalacija
ostale instalacije u zgradama
oprema, strojevi i uređaji
oprema za energetiku
elektrika i elekronika
elektro instalacije
električni strojevi i uređaji
telekomunikacije
automatizacija i signalizacija
mjerna i kontrolna tehnika
računalna tehnika
motori, vozila i radni strojevi
motori s unutrašnjim izgaranjem
željeznička vozila
cestovna vozila
radna mehanizacija i industrijska vozila
poljoprivredni strojevi
pribor i održavanje vozila i strojeva
sredstva za nadzemni saobraćaj
aerodromi i aerodromska oprema
avio-navigacija
zrakoplovna (avio) tehnika
ostali leteći i lebdeći objekti
raketna i orbitalna tehnika
ratno zrakoplovstvo
sredstva za vodeni saobraćaj
luke i lučka oprema
putnički brodovi
teretni brodovi
brodovi za generalni teret

kontejnerski brodovi brodovi za rasuti teret (bulccarieri) tankeri maone i teglenice

specijalna plovila (remorkeri, brod za polaganje podmorskih kabela)
plovna mehanizacija
platforme
ratni brodovi
podmornice i podvodni objekti
ribarska flota
jahte i jedrilice
sitna plovila
plutajući objekti
brodska navigacija
oprema i objekti u vodama
interni transport i pretovar
interni transport
dizalice i teretna dizala
proizvodne trake
ambalažna oprema i strojevi za pakovanje
prehrambena industrija
kombinati
uzgojni pogoni (štale, peradarnici itd.)
klaonice
mesna industrija
mlinarsko-pekarska industrija
prerada bilja
konfekcioniranje hrane
proizvodnja pića
vinogradarstvo (poveznica na poljoprivredu)
podrumarstvo
proizvodnja napitaka
konfekcioniranje vode
začini, egzotična hrana i sirovine
ugostiteljstvo
kulinarstvo (domaće, strano, egzotično, dijetalno)
recepti
bijela tehnika
multimedijalna oprema (foto-video, TV, audio i dr. tehnika)
oprema za igru, sport i rekreaciju
industrijska i radionička oprema
krupna industrijska oprema
alatni strojevi
alat
mjerna tehnika
protupožarna i zaštitna oprema
uredska i informatička oprema i namještaj
oprema za reciklažu i zbrinjavanje otpada
medicinska oprema
laboratorijska oprema
kartonažna i grafička oprema
ostala oprema
oružje, streljivo i ratna tehnika
tehnička kultura (poveznica iz kulture)
strategija razvoja tehničke kulture
organizacija i institucije tehničke kulture
tehnička kultura po ograncima

Naravno, moguća je i druga solucija, tj. neki sažetak nacionalnih klasifikacija proizvoda i usluga ili drugih, ali mislim da ni to ne bi bila prava rješenja, a neke (npr. bivša carinska klasifikacija) su prava katastrofa (sadrže npr. "škare za lim plave boje" - što ako su žute ?).

Bela 02:23, 18. srpanj 2007. (CEST)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ivan_%C5%A0tambuk"


Zamisli da te netko za stolom zamoli da mu dodas sol, a ti mu iskrcas kamion soli na glavu :). Otprilike takjo izgleda ovo gore, sto si napravio.

Dakle, ovdje gore ima materijala za 5 godina rasprave. Zasigurno ce se netko sloziti s jednim dijelom, a s drugim nece, pa je svakako rasprava o prijedlogu u cijelosti neizvediva.

Prvo, nitko ovo gore nece procitat do kraja.

Drugo, nisi uopce provjerio kakvo je stanje sa kategorijama na wikipediji i je li stanje u nekim producjima vec vrlo slicno necemu od ovoga gore

Trece, kategorije se rade na temelju postojecih clanaka, a ne obratno. Kategorije svakako ovise o broju clanaka u pojedinim podrucjima.

Cetvrto, ovo je odnegdje prepisano, sto zakljucujem na primjeru stavke "ekonomska geografija (s tehnološkom kartom svijeta)". Kakva karta svijeta? Gdje?

Predlazem ti da se uhvatis jednog podrucja (medicina, plovila, alati, prehrana, ... stogod), dobro proucis trenutno stanje i tek onda na osnovu toga predlozis neke konkretne promjene.

Pozdrav. --Ante Perkovic 16:00, 18. srpanj 2007. (CEST)


ovu kobasicu fakat nemam namjeru čitati... jel ovo raprava o predlošku ili kategoriji ... Duh Svemira 21:02, 18. srpanj 2007. (CEST)

Razredba tehnoloških polja[uredi kôd]

Pravilo je na hrv. wikipediji da se kategorije ne otvaraju osim ako imaju bar 5 članaka (odnosno ako autor ne planira popuniti tu kategoriju člancima u dogledno vrijeme). Nemam potpunu perspektivu na trenutno prisutne članke na hrv. wikipediji o svim poljima čiju razredbu predlažeš, no čini mi se da bi kategorije dobrog dijela od njih ostale prazne.

Mislim da bi za početak bilo dobro prvo prevesti sa engl. wiki predložak en:Template:Technology. Klikanjem na neku od poveznica tog skupnog predloška bi se otvarali matični članci za pojedino područje, koji bi mogli sadržavati ili popis poddisciplina ili neki drugi skupni predložak (npr. en:Template:Music Technology).

Nema smisla brzati sa stvaranjem kategorija ili skupnih predložaka ako bi oni svi bili crveni od nepostojećih wikipoveznica - najbolje bi bilo postaviti kostur slijedeći pristup "od vrha prema dnu".

Evo stvorio sam Predložak:Tehnologija, slobodno prevedi u izvornom kodu štogod znaš.

Za medicinu - dobro bi bilo za početak klonirati sa engl. wiki en:Template:Medicine, i ako bude potrebe, i ostale iz en:/Category:Medical_navigational_boxes koji se odnose na pojedina medicinska područja. Pitanje je koliko za svim time ima potrebe, uzimajući u obzir relativnu oskudnost i medicinskih i tehnoloških članaka na hrv. wikipediji.

Bilo bi dobro da si ovo posavio u Kafiću, pa da vide i oglase se i ostali.

Pozdrav, --Ivan Štambuk 13:33, 18. srpanj 2007. (CEST)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Bela"

Navbox generic ne valja[uredi kôd]

Hrvatska inačica {{Navbox generic}} predloška ne valja. Neki mudrijš je hardkodirao CSS za centrirano poravnanje, a pritom je ostavio style/bodystyle parametre (koji stoga dakako uopće na rade). Osim toga, kopiranje koda predloška sa engl. wiki daje neku čudnu tablicu bez granica i boja ?)

Jednom kad se ovaj predložak u cijelosti prevede, zamijenit ću korišteni Navbox generic s klasičnom tablicom koja bi trebala raditi bez problema. --Ivan Štambuk 14:15, 18. srpanj 2007. (CEST)

Nisam baš prijatelj prepisivanja onoga što su drugi koncipirali (stav je valjda rezultat inovatorske "bolesti"), je se time prepisuju i greške, a koncepcijske greške nisu nešto što bi trebalo željeti. Ako tome dodam moj engleski, to mi miriši na odustanak. Dakako treba po mogućnosti znati što su drugi napravili, ali prvenstveno da bi se napravilo bolje (E, sad će ispast da se pravim važan !). Prijedlog sam uvalio jer sam objavio poziv u kafiću kako ste mi savjetovali (tj. sad ću ga postavit). Bela 14:29, 18. srpanj 2007. (CEST)
To dovodi do NIH (Not Invented Here) sindroma u kojem svatko otkriva "toplu vodu" :D
Evo preveo sam u cijelosti ovaj predložak, ako misliš da neko krucijalno vršno polje tehnologije nedostaje slobodno ga sam dodaj ili navedi ovdje pa ću ja dodati. Ovako mi se čini poprilično potpuno (iako za dobar dio ovih nisam nikad u životu čuo..). --Ivan Štambuk 20:29, 18. srpanj 2007. (CEST)

Vidim da mnogima smeta preopširnost, no problem nije u tome, Skratiti je lako. Toliko engleskoga - doslovno prevođenje predloška - sam i ja znao, no trebalo je zakopati dublje. Mislim da stvaranje hrvatske wikipedije doslovnim prevođenjem američke, bar u pojedinim segmentima nije dobar pristup. To je kao da naseliš jato pingvina na Hvar i očekuješ da se tamo lijepo množe i napreduju. Prvo zbog toga što u hrvatskom gospodarstvu pojedini uvriježeni termini ne odgovaraju doslovnim prijevodima engleskih, a mi bi prvenstveno trebali objasniti što pojedini pojmovi znače nama, a tek sekundarno (možda) spomenuti što znače drugima. Drugo i važnije, naša wikipedija bi u hijerarhiji trebala slijediti naše prioritete, koji mogu biti različiti od tuđih. Primjerice u izvornoj engleskoj kategoriji "vojska" prvu podkategoriju čine "bombe". Pa naravno, kad je planeta od pola km ispod zemlje i mora do orbite krcata američkim nuklearnim glavama i tehnikom koja ih treba lansirati, koja guta ogroman ekonomski potencijal, zapošljava ogroman industrijski i znanstveni kompleks itd. Nama, koji uglavnom nismo ni nuklearni cilj, su bojeve glave trinaesta rupa na svirali. Brine nas jedino kako će planeta, a snjom i mi podnijeti slijedećih 500 megatona kad se kakav Bin Laden sjeti isprobati svoje umijeće. Dakle kod nas tome pripada neko sporedno mjesto u radiološkoj zaštiti. I dalje mislim da stvaranje kategorija prema postojećim člancima bez suvislog "kostura" enciklopedije stvara kaos. Stvar je dogovora koliko u "tezama" treba ići detaljno. No očito me dosadašnja rasprava ne podržava, pa s ovim prestajem tupiti i nastojat ću se uklopiti u običaje, ma kakvi bili.

P.s. ono "gore" nije od negdje prepisano. Nemam pojma gdje je tehnološka karta svijeta, ali vjerujem da postoji, pa bi je bilo dobro naći, a ako je nema bilo bi je dobro napraviti. Hvala svima na strpljenju.

Bela 04:26, 20. srpanj 2007. (CEST)

Najmanji je problem već postojeće članke kategorizirati ili ih organizirati preko skupnih predložaka. Kao što vidiš iz već postojećih crvenih poveznica u predlošku Tehnologija - dobar dio temeljnih uopće ni ne postoji, a i dobar dio onih koji postoji su u začetcima. Na wikipediji su nažalost brojčano puno agilniji društvenjaci nego inženjeri i znanstvenici :/ --Ivan Štambuk 18:31, 20. srpanj 2007. (CEST)

Pokušat ću pokrenut moje inovatore da se angažiraju (ima nas svih vrsta i nivoa od amatera, mehaničara i pravnika do doktora nauka), a i sam ću sudjelovat koliko stignem. Bela 17:14, 21. srpanj 2007. (CEST)

preopširnost[uredi kôd]

Wikicitati »Vidim da mnogima smeta preopširnost, no problem nije u tome, Skratiti je lako.«
(Bela)
Jest, upravo je u tome problem. Nitko neće odvojiti 2 sata samo da bi skužio o čemu se radi. Svi ovo rade dobrovoljno i radije će se pozabavit drugim poslićima nego sve ono čitat. Ako je lako skratiti, onda skrati. --Ante Perkovic 13:40, 28. srpanj 2007. (CEST)