Razgovor sa suradnikom:Fausto~hrwiki/Arhiva1

Filozofija

Filozofija nam je trenutno skoro "zadnja rupa na svirali", što nije pravedno (no kako je wikipedija slobodna, svatko radi ono što želi, odnosno radi na onome što najbolje zna). Admini se bave održavanjem (i gnjave nove suradnike :-), tako da je ozbiljan rad na filozofiji dobro došao. U tekstu standardne dobrodošlice mogu se naći poveznice na većinu članaka korisnih novim suradnicima, i par savjeta. Ugodno vrijeme uz wikipediju želim! SpeedyGonsales 20:57, 5. rujna 2005. (CEST)

Ucenje wikija

Pozdrav i dobrodosao :)

Nista ti ne brini za ucenje wiki jezika, najbolje se uci tako da ti pises, a iskusniji korisnici popravljaju tvoj tekst. Tvoje je samo da povremeno kliknes na Stare izmjene na stranicama koje si zapoceo ili nadogradio i pogledas sto smo mi ostali mijenjali u tvom tesktu (linkovi, formatiranje, kategorizacije i sl...).

Dakle, samo naprijed i nista ne brini :). Veselim se novim clancima :).

Pozdrav, Ante Perkovic 12:19, 6. rujna 2005. (CEST)

JBT

Hja...gledaj, stvar je nešto složenija.

1. postoje različiti stavovi o Tiletu. Ja sam pokušao naći srednji put, većina je prigovora vida, IMO, apologetske naravi, dok je tvoj, izgleda, da sam bio premekan.

2. ovako kako si stavio-ne može ostati, jer to nije wiki format (zagrade itd.). Prigovore možeš staviti kao dodatak svakom dijelu, na način: "No, međutim, postoji i mišljenje...", "Ali, s druge strane.." i sl.

3. s većim se dijelom tvojih opaski slažem, no, za jednu znam da ne odgovara stvarnosti- moj je jedan rođak bio na Srijemskom frontu u Vojvođanskoj diviziji (52 ili 53) kao obavještajni oficir brigade i znam (osim toga-lako je provjeriti u knjigama) da partizani nisu mogli prodrijeti kroz njemačko-ustaški obruč, nego su to učinili Rusi (Crvena armija). Partizani su se trudili, ali nisu imali dovoljnu vatrenu moć ni iskustvo u frontalnom ratu (a nije im se ni ginulo baš bez veze, dok su Rusi išli kao zombiji). Glede Nesvrstanih- ne bih rekao. JBT je bio jedan od trojice osnivača i najutjecajniji na dulju stazu.

4. također- iako je većina primjedbi točna, ne možemo ići u prevelike detalje jer je ovo ionako ovelik članak. Ti izmijeni, dodaj što misliš (slobodno izbriši ili modificiraj moje), pa ćemo vidjeti. U slučaju da dio "Ocjena" postane prevelik ili nezgrapan- možda je najbolje izbrisati cijelo poglavlje. Može i bez toga.

Pozdrav Mir Harven 19:01, 28. rujna 2005. (CEST)

Moguče je napraviti i poseban članak "Tito:ocjene"

Tito/ocjena

Pogledaj Razgovor:Josip Broz Tito/ocjena. Ja sam članku dodao naslove, neke komentare u zagradama sam obrisao (one koji su minorni ili im nije mjesto u ovom članku), ostalima sam uglavnom obrisao zagrade (tako da zagrade stoje samo tamo gdje moraju biti). SpeedyGonsales 14:59, 9. listopada 2005. (CEST)

sitnica

Bok,

Molim te, provjeri ovo.

Hvala!

Sombrero

Pozdrav i tebi

Sad sam pročitao tvoje "vjeruju". Vrlo tolerantno, savršeno za Wikipediju. Drago mi je što si bio u mami, da ne ispadne da je došao samo jedan hrvatski Wikipedijanac, a Miloš je stvarno dobar momak. Ništa, vidimo se na idućim susretima. --Zmaj 14:10, 7. veljače 2006. (CET)

kategorije

Bok,

Ako je neki članka u Kategorija:politika, koja je sama dijelom Kategorija: Društvene znanosti, onda nema potrebe stavljati taj članak u Kategorija: Društvene znanosti. Takva smo pravila kategorizacije svojevremeno dogovorili.

Sombrero 14:05, 8. ožujka 2006. (CET)

Ovo gore je općenito pravilo, a politika i politologija su problem za sebe. Ako imaš neke ideje u vezi kategorizacije, predloži. Pozdrav, Sombrero 14:19, 8. ožujka 2006. (CET)

Tito

Vidim da si navalio na Tita. Ovo za sada mi izgleda izvrsno. Međutim, članak postaje glomazan. Kad budeš siguran da si završio, molim te, javi mi, pa ću prenijeti životne faze u posebne članke, a na glavnom članku ostaviti samo najnužnije i poveznice, te ću sastaviti kategoriju "Josip Broz Tito". --Zmaj 16:14, 15. ožujka 2006. (CET)

Spolni odnosi

Odlicno si primijetio da se sve crveni kod ovih tema. Nadam se da ćeš zaplaviti i pojmove koji su crveni u članku o erotici u ZF -u, a tiču se ove teme. :-) Pozdrav --Roberta F. 19:29, 22. ožujka 2006. (CET)

Roscelin

Fausto, kako da prevedem, transkribujem Roscelin? --Sasha 23:46, 26. ožujka 2006. (CEST)

Hrvatska opća enciklopedija na engleskom

Molio bih nekoga tko ima malo vremena (i znanje engleskog jezika) za odvojiti da napiše članak na engleskoj Wikipediji o Hrvatskoj općoj enciklopediji ( Leksikografski Zavod Miroslav Krleža) jer na žalost za sada još ne postoji, dok su, primjerice, slovenci davnih dana napisali engleski članak o svojoj enciklopediji. Za sada tako odajemo dojam intelektualno slabe sredine, što nipošto nije dobro za hrvatsku međunarodnu promociju. Svi ste dobrodošli. Unaprijed se zahvaljujem

Članak možete započeti klikom na pojam "Hrvatska opća enciklopedija" na ovoj eng. stranici o enciklopedijama:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_encyclopedias#Croatia

Rens

Karlo V

Bok,

Ako imas dosta materijala, a nemas vremena to uobliciti u clanak, postavi tekst na Razgovor:Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva i ispred teksta dodaj predlozak {{Spoji}}. Cak i ako nitko ne nadje vremena za cijeli tekst, barem se ne moras mislit gdje si spremio teskt :). --195.29.145.165 15:30, 9. svibnja 2006. (CEST)

Bleiburg

Bok,

Obicno se prije napise sto je sporno na stranici za razgovor, pa se tek onda stavi NPOV, no nema veze. U svakom slucaju, napisi tocno sto je sporno u clanku, pa cemo raspraviti. --195.29.145.165 16:41, 23. svibnja 2006. (CEST)

Evo napisao sam. I obećao, da ću se potruditi više materijala dati. Za početak, tekst o Nikolaju Tolstoju!--Fausto 16:50, 23. svibnja 2006. (CEST)

Civili na Bleiburgu

Bok,

Za potrebe uvjeravanja jednog suradnika ispranog mozga na engleskoj wikipediji, trebali bi mi nekakvi podaci (i reference) o udjelu civila u ubijenima na Bleinurgu, te procjene o ukupnom broju zrtava.

Nije hitno.

Pozdrav, --Tycho Brahe

Bok Fausto Ja ti od lakog štiva čitam samo Zolu, i to uglavnom prije, danas više ne čitam skoro ništa, osim osim nogometnih tablica. A što si ti to pisao o Indijancima ? Pozdrav. --Zeljko 13:40, 26. svibnja 2006. (CEST) Izvini došao sam ti na stranicu, i vidim slabo, eto sad znaš. --Zeljko 13:41, 26. svibnja 2006. (CEST)

Hvala

Hvala pogleda ću, to trebam kao argument na engleskoj wiki u članku Neo-nazism in Croatia. Vodomar 13:04, 31. svibnja 2006. (CEST)

Ovo se odnosilo na pomoć u nalaženju izmjena Kaznenog zakona, kojim je zabranjeno veličanje fašizma.--Fausto 13:36, 5. lipnja 2006. (CEST)

Vandal u članku o Jasenovcu

Izgleda da je korisnik mir harven vandalizovao ovu stranicu obrisavši: "Radi se naravno o neporecivom zločinu golemih razmjera, genocidu i teroru". Molim vas da vratite izmene.--193.170.51.2 20:36, 2. lipnja 2006. (CEST)

Poveznice, podnaslovi, velika i mala slova

No, hoćemo li to vidjeti na tvojim člancima? Svi tvoji članci su nabacani, bez wikipoveznica i gramatičke točnosti. Damirux 21:06, 2. lipnja 2006. (CEST)

??? Damirux, ova je poruka očito bila namijenjena nekom drugom? Moji su članci u tom pogledu uzorni, vrlo sam pedantan. Pogledaj recimo Josip Broz Tito, Farizeji, Seksologija itd.--Fausto 13:27, 5. lipnja 2006. (CEST)

Bila je namijenjena tebi, jer kad sam radio reviziju vidio sam da na tvojim zadnjim člancima nije bilo poveznica (Jasper Ridley, Oktroirani ustav...). Sad je sve u redu! Pozdrav! Damirux 15:26, 5. lipnja 2006. (CEST)

Potreban bolji naslov

uputa. --Ante Perkovic 20:33, 16. lipnja 2006. (CEST)

Klapa 2: UPUTA. --Tycho Brahe 12:40, 12. listopada 2006. (CEST)

. Ne razumijem točno tvoje pitanje, ali recimo samo da sve stranice na kojima se predlaže mijenjanje naslova trebaju imati {{bolji naslov}} i da nikakve druge napomene nisu potrebne. Isto vrijedi i za {{nova razdvojba}}, {{bris}} i slično. --Tycho Brahe 12:50, 12. listopada 2006. (CEST)

Šajenski mit o stvaranju

Bok Fausto, slažeš li se da taj mit ubacimo u tekst Šajeni, i kod Modoka ima takav tekst o stvaranju, pod 'Modoc'. Ovakav je potpuno nepovezan, jer pripada kulturi Šajena. Pozdrav --Zeljko 11:38, 27. lipnja 2006. (CEST)

Bok! Mislim da je potrebno izdvojiti kao smislene cjeline ono što spada u neku posebnu kategoriju, u ovom slučaju "religija" (a trebalo bi kreirati potkategoriju "religije primitivnih naroda" ili slično - usput upravo sam kreirao kategoriju "budizam", samo pčetiri članka ali smisleno treba biti), tako da onaj kojeg ta tema zanima (a ne recimo povijesni podaci o indijancima) može nači (kao što mene npr. zanima, a ne bi mi palo na pamet gledati sve članke o indijancima posebno da vidim što ima o mitologiji i religiji).--Fausto 11:42, 27. lipnja 2006. (CEST)

Fausto, pismo sam sebi uputio, pa ga sad tebi šaljem Gledaj... ne znam ima li kategorija mitologija... gdje bi bili navedeni mitovi, i pod imenom a) mita, i u točki b) pod imenom etničke grupe. Znači popis svih mitova. Pa imaš: maore, Bušmane, etc, i ita imena naroda popis njihovih mitova koje nalaziš pod njihovim etničkim zajednicima, znači linkuješ ga.

Ne znam odakle ti taj mit, jer Hrvatska nema ništa o Indijancima, jedino su Srbi izdali neku knjižicu o indijanskim mitovima. Dobro si ga preveo, ako si prevađao jer mi je izvrsno poznat... on pripada mitologiji Šajena, i ne volim ih zvati 'primitivnim narodom', kao što je to činio Morgan u 19. stoljeću. -'Primitivan' jer ružan prepotentni naziv takozvanih 'razvijenih' naroda. Ali 'razvijen', je ako nije naletio na 'razvijenijeg', onda postaje 'primitivan', i meso za odstrel, kao što su to radili Bušmanima, Aboriđinima, Maorima etc.

Nisi se potpisao - Zeljko opet, mislim?

Naveo sam srpsku knjižicu iz koje sam to prenio, i prilagodio hrvatskom. Mit mi se jako sviđa, jednom sam pisao o njemu, usporedio dobroćudnog Mahea sa krvoločnim Jahveom, narodom ratnika koji u civilizaciju ulaze genocidom (pa stvraju boga na svoju sliku, koji opravdava imperijalnu politiku). Skidao sam također nešto s interneta o indijanskoj duhovnosti, pravio bilješke o mitovima Maora s Novog Zelanda, Dogona iz Afrike itd.

Slažem se naravno da ne treba slijediti zapadnjačku prepotenciju. Riječ "primitivan" ne mora međutim imati negativno značenje, znači "izvoran" isl. Riječ je o narodima koji nisu razvili civilizaciju (gradovi, pismo, profesionalno svećenstvo i administracija itd), što ne znači da su njihove ideje "primitivne", što i ovaj mit, koji polazi od krajnjih apstrakcija, pokazuje. Nekakva oznaka za to treba - ako ne "primitivni", onda kako?

--Fausto 12:29, 27. lipnja 2006. (CEST)

Ako si čuo za Dogone i njihov mit i astronomska saznanja o tajanstvenim zvijezdama, možda si čuo i za Kayapoe i opisu startanja rakete koji pričaju stotinama godina. Znaš li da se prije nekoli godina iznad Mississippija pojavila tajanstvana vatra , vezano isto uz jedan šajenski mit o čovjeku-zmiji. Ispada da je taj mit sušta realnost. -Imaju vjerojatno neke američke novine na internetu sa tim člankom, trebalo bi pronjuškati. Ja ako što nađem poslat ću ti link ,ali imam sada Španjolce ,nisam i Yahgane završio, a sada sam našao i Wappoe zaboravljene, a započete. Ako ti se da pronađi negdje na internetu članak o pojavi vatre iznad rijeke Mississippi pri nekoliko godina .U mitu Šajena postoji prijetnja čovjeka-zmije kako se treba postupati prema rijeci i njemu.. a on kao da se sveti napuhanim Amerima.. pomalo je denikenski, ali šti reći. Pozdrav Fausto. Evo sada neću zaboraviti --Zeljko 12:55, 27. lipnja 2006. (CEST)

Fausto Evo mita o vatri iznad Mississippija, ako nećeš ti, ja ću prevest možeš ga maknuti, da ti ne zauzima puno prostora

How the Mississippi River got its shape

This legend is the reason for the Cheyenne custom of making an offering of food or Tobacco whenever a person crosses a body of water or stands beside the lake or ocean. From this ancestral tradition by the Cheyenne, other bands also adopted this ceremonial practice. This story was told by Cheyenne Elder Mary Little Bear Inkanish.

Two young Cheyenne hunters were traveling. Game was very scarce and the two men were very hungry. They came out onto the high prairie where the grass was bending to the wind and dancing about.

Unexpectedly, the travelers found two great large eggs nestled in the broken prairie grass, off to one side of the trail.

"I have found a blessing. Come on over," said the one to the other. "I have found food for us. These big eggs will make a whole meal for both of us."

"Count me out," his friend replied. "I don' t think we should eat something magical, as they might be dangerous and do harm to us. Those eggs are too large to be real, and I don't want to eat them."

"Maybe they are turtle or bird eggs," retorted the first speaker, who ignored his friend's opinion, built a fire of buffalo chips and roasted the eggs, propped up on several large stones in the fire pit. He turned them with a large-forked tree-limb until they were done.

"Here, see how good they are," he crowed, as he popped the shell off his own egg. "Come on, eat it!"

But his friend still refused. So the greedy young man ate his egg, and most of the second one. They rested awhile, and the one who had eaten the eggs began to feel sick. When they began to walk, he staggered and stumbled across the prairie grass. They continued on until it was dark, and camped out on the open prairie.

In the morning, the greedy young man woke up his friend.

"Help me," he said. "I feel like I can't walk. My legs are so stiff and heavy that I can hardly move them. I don't know what's the matter."

"Let me see," said his friend. He drew off his moccasins and saw to his dismay that his friend's legs were no longer smooth and brown. His skin had become striped and scaly, like a snake's hide.

"Lets go," he said. "Perhaps we can find water. If I have water to drink, I'll feel better." The sick man dragged his heavy legs and had to make frequent rest stops. Eventually, he had to crawl along the ground, dragging his legs behind him. "Don't leave me," begged the sick one. "I'll never live if you leave me here alone."

"We've been the best of friends since we were small," his friend replied. "I promise to stay with you until you're safe."

At nightfall, they came upon a little lake.

"Let's camp here and rest," said the sick one. "If I go swimming and get my legs wet, it will make me feel better."

"You climb into the water while I make a fire," agreed his friend.

So, he dived in, leaping and twisting his body about ecstatically.

"I feel better than ever!" he called out to his pal.

"Come out and rest now, so you don't get too tired," answered his friend.

But as he dragged himself out of the water, he noticed that his legs were joined together, and that the lower part of his body had become a snake's.

"There is somewhere I have to go," he said. "Take me home".

They went on slowly all day, and by dusk they had come to another lake.

"This is not my home, but it will do for a rest," the sick one said. "Help me into the water and I will stay by the lake tonight."

Splashing and leaping about in the water, the snake-man came out of the lake. Now, only his head and arms were of a man. The rest of him was a snake.

"I know now where I am supposed to go," he said. "They are calling me to come to the Mississippi River. Help me get there and I will be all right."

His stretched-out body was leaving a great snake's trail behind him. When it was sunset, the two reached the Mississippi River.

"This is where I am to live," said snake-man. "Stay with me for a while. There is something important I want to share with you."

The gigantic serpent-man slithered down the bank into the muddy water. His friend paced the bank crying and praying throughout the night, finally sleeping only a short time at daybreak. Abruptly, he was awakened by a powerful voice.

"My friend, my friend. Look at me!"

Rising from the river was a massive creature with bluish skin and two horns on its head, with a little red-dot under each of his eyes.

"My brother, don't be afraid. It's only me," said the water-serpent. "From now on I will lie in the middle of the riverbed and fill it from side to side. My body will stretch out as long as the Mississippi. Go back and tell my friends not to worry about me. Tell them that I'm not dead, but that I am taking care of the river.

"Whenever you cross you must bring buffalo meats and drop them in the middle of the river for me to eat," he continued, "or drop tobacco in for me to smoke. Whenever anyone does that, I will give my blessing."

"I will tell the people and all your relatives," his friend said.

"But tell my relatives not to come to see me," the snake-man said. "If they do, it will create bad medicine."

"I'll be sure to tell them," his friend said.

"Come," said the snake-man. "I want to hug you good-bye, because we will never meet again. Don't be afraid; I won't hurt you."

The snake-serpent licked his friend's face with his forked tongue, and told him never to forget. The young man went back alone to the village, and told the story.

"Take us there. Take us where we can see our son," said the serpent-man's parents. The young man at first refused, but the parents begged so tenaciously that, against his better judgment, he agreed to take them.

"I don't want to do it," he warned. "Something bad will happen if you go."

As they reached the riverbank, it was buffeted with great waves and there was fire rising up from the place where their son had disappeared. The parents heeded the warning - by turning around and going home.

Ever since, when the Cheyenne cross a body of water, they take food and tobacco to drop in as an offering to the serpent-man and his underwater relatives.

--Zeljko 14:23, 27. lipnja 2006. (CEST)

Kategorija Leksikografija

Fausto, jednostavno, kategorija leksikografija, ako je nema reci Anti da je otvori... kao takva postoji i na drugim wikijima. --Zeljko 14:29, 28. lipnja 2006. (CEST)

Izabrani članak

Fausto, vidjela sam tvoj prijedog za Predložak:Izabrani članak, pa ti želim skrenuti pozornost na jedan od uvjeta za predlaganje članaka:

• "Zadnje, možda i najvažnije: ne stavljajte svoje članke! Čovjek nikad ne može posve objektivno procijeniti kvalitetu vlastitog rada."

No, može se ponekad i odstupiti od tog pravila ukoliko se s time složi više suradnika. Da li biš mogao članke (Lički ustanak i Španovica malo obogatiti kojom fotografijom? Lijepi pozdrav :-)) --Roberta F. 11:36, 4. srpnja 2006. (CEST)

Nije mi palo napamet da taj uvjet postoji. Sad, kome bi recimo pale na pamet te godišnjice, ako ne meni, koji sam članke pisao? Dobro, nadam se da će se "više" suradnika s time složiti"!

Što se fotografija tiče: ne mogu. Ne bavim se nikada fotografijama, osim kada prenesem neke kje su već na wiki. Ne da mi se naime zezati pitanjima o autorskim pravima. O Španovici recimo postoje fotografije u knjizi na temelju koje sam napisao članak.--Fausto 14:19, 4. srpnja 2006. (CEST)

Re:Makanec

Tekst sam iz članka prebacio na stranicu za razgovor zbog prepisivanja kao što i piše u vrhu članka. Sad kad je postavljena i dozvola slobodno po svom nahođenju dodaj tekst sa stranice za razgovor u članak. Naravno bez onih veličanja i ostalog kako si napisao. Pozdrav

--Andrej Šalov 17:13, 7. srpnja 2006. (CEST)

Mitovi

Bog Fausto, nije važno ja ću. Govorio sam ti o šajenskom mitu, u kojem je čovjek pojeo jaje i pretvorio se u zmiju. Otišao je sa prijateljem do rijeke Misisipi i ušao u nju. -Rekao je prijatelju da ljudi kada budu prelazili rijeku moraju mu baciti za žrtvu malo duhana u vodu. -Zaronio je i otišao. Tada su mu došli roditelji da vide gdje je to on. Tamo se međutim tada pojavila vatra iznad vode, i oni su otišli. -Prije nekoliko godina sam u jednim novinama čitao o pojavi takve vatre iznad rijeke Misisipi, kojoj nije bilo nikakvog logičnog objašnjenja... i jedino što mi je palo na pamet da ga povežem sa tim mitom. Bila to denikenština ili ne, ali je zaista... duhovito, od prirode ili nečega drugoga.--Zeljko 15:22, 19. srpnja 2006. (CEST)

Stari vijek i antika

Bok,

Doso si ko narucen!

Zapeo sam kod kategorizacije povijesti upravo zbog zbunjujucih stavri kao ova. Mogu li te ugnjaviti sa pitanjima oko povijesti ako mi zatreba? --Tycho Brahe 13:44, 18. kolovoza 2006. (CEST)

Stari vijek i antika

Kako sam objasnio na stranicama za razgovor oba članka potrebno ih je srediti da svaki označava svoj pojam. Ovako, sadašnji članak Stari vijek koji je Kubura premjestio sa članka Antika će se vratiti tamo gdje je i bio, a sadašnji članak Antika će se premjestiti na Stari vijek. Tekst iz sadašnjeg članka Antika (koji si ti napisao) uklopit će se u tekst koji je Branka napisala. Iz Brankinog teksta će se izbaciti ono što označava i opisuje stari vijek i stavit će se u novi članak koji opisuje samo stari vijek. Poveznice će upućivati u novim člancima jedne na druge jer vremenski antika pripada pod stari vijek, i nije isto što i stari vijek ni vremenski ni teritorijalno. Ovo je zanimljiva stvar na našim prostorima (ovi vremenski odsječci) i kao takvi moraju se razlikovati.

Iza 14:00 ako ne bude nikakvih konstruktivnih komentara na stranicama za razgovor ja preuzimam riješavanje te zavrzlame. --Andrej Šalov 10:49, 19. kolovoza 2006. (CEST)

Udarnici

-))

To je bilo prije nego što sam shvatio da se na jednostavan način (premještanjem) ne može riješiti ova zavrzlama. Zato sam nakon toga isjekao članak i prebacio ga stranicu za razgovor Antika. A samo da se daljnja rasprava koja je vodila u nedogled i nije joj se nazirao kraj (konstruktivni) završi.

Ali zato sam ostavio prostor tebi i Branki da riješite antiku kao pojam, jer ste vas dvoje i pisali o njoj, pa vas molim da ga i riješite vas dvoje. Spojite članak Antika i Razgovor:Antika i eto kvalitetnog članka.

--Andrej Šalov 13:40, 21. kolovoza 2006. (CEST)

Stari vijek i antika 2

Raniji članak Stari vijek je sad prebačen na razgovor uz tvoj članak Antika, i dijelom sam ga vratila u izvorni oblik. Još nije gotov. No uz najbolju volju ne znam kako da ga spojim s tvojim tekstom o antici kako je Andrej predložio:-(. Previše su različiti da bi se mogli spojiti, bar se meni čini. Sad ne znam što uraditi. Predlažem ti, da mrvicu preoblikuješ tvoj tekst i prebaciš ga pod neki drugi naslov, jer u njemu ima vrijednih podataka. Tako bi se oslobodilo mjesto za onaj moj tekst o antici, a ostao bi sačuvan, pod drugim naslovom, i tvoj preoblikovani tekst. Ili da, kad pogledaš ovaj moj na stranici za razgovor, sam dodaš iz svog ono što misliš da treba i može? Svakako, javi se. Pozdrav Branka France 14:47, 20. kolovoza 2006. (CEST)

---

Vidim da si prisutan, pa koristim priliku da te zamolim da pogledaš ovo što sam napisala gore. Molim te, javi se da se dogovorimo kako i što dalje. Ako hoćeš, na mojoj stranici imaš moj mail (koji ti, na moju žalost, na svojoj stranici nemaš). Unaprijed hvala:-) Pozdrav Branka France 13:11, 21. kolovoza 2006. (CEST)

Antika

Od srca ti zahvaljujem na sređivanju članka Antika! --Andrej Šalov 13:18, 23. kolovoza 2006. (CEST)

---

Uf, sudarila sam se s Andrejem na "istovremenom uređivanju. No, sačuvala sam ono što sam tebi, Fausto, napisala: Zbilja si lijepo uredio antiku! Hvala na pomoći:-)). Ja nemam pojma kako bih se iz cijele priče ispetljala. Pozdrav Branka France 13:22, 23. kolovoza 2006. (CEST)

Ja ću malo pogledati "Staru Grčku" i "Stari Rim", no pitanje je hoću li nešto što bi trevalo i vidjeti:-(( Pozdrav Branka France 14:07, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Partizani

OK, slobodno promijeni kako mislis da je bolje. --Tycho Brahe

Homoseksualnost

Fausto, to što je suradnik Marko sudionik nekog događaju ne znači da o njemu ne može i pisati, zar bi to značilo da glazbenik ne smije pisati o glazbi i koncertima? S druge strane, članak će kao i svaki drugi s vremenom postati bolji, potpuniji, objektivniji, a na Razgovoru o homoseksualnosti odmah je zamoljeno da se suradniku dopusti napisati članak, bez stalnih intervencija ostalih suradnika. Lijep pozdrav :-)) Roberta F. 15:25, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Vrlo zgodno i ja sam upoznala Marka :-)) --Roberta F. 16:20, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Historija/povijest

Hm, pa sad, lingvistica sam i kroatistica, ne bih rekla da rasprava o terminologiji povijesti pripada u kategoriju o jezikoslovlju. Zapravo, ne znam gdje bih je stavila, u etimologiju i semantiku neku prije. A zamolili su me da počistim Jezikoslovlje. :-) Slobodno vrati ako ti je stalo da tamo stoji. ;) Ugodan ti dan, Abyssus 16:10, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Filozof? Onda znaš kako je Kant opisao razliku između povijesti i historije. I slažem se s time. A članak o internacionalizmima napisah, trebao si provjeriti, ne navodi se u jednini jer bi se miješalo s pokretom. Ja pišem s lingvističke strane. ;) --Abyssus 16:44, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Usput, ono o čemu ti govoriš u onom članku, to su egzotizmi i usvojenice. Postoji razlika, a postoji i razlika između internacionalizma i riječi srodnih jezika. Leksem čovjek pojavljuje se u svim slavenskim jezicima, ali opet nije internacionalizam. Ostavi jezikoslovcima da klasificiraju neke stvari. ;) --Abyssus 16:47, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Samo makni onaj dio gdje objašnjavaš internacionalizme i stavi poveznicu na leksikološki članak. A unutar kategorije o leksikologiji trpam i pišem sve takve stvari. Anićeva je definicija internacionalizma infantilna, moram priznati. Njegov rječnik nikad ne uzimaj kao mjerilo, ima previše pogrešaka. Sad ću lijepo njega okriviti za sve. :))) Evo, objasnit ću ti ukratko, još nisam napisala članke, ali budem. Prvo moram tuđice, usvojenice, prilagođenice, internacionalizme, egzotizme, kalkove..., a onda i vremensku raslojenost (zasterjelice - arhaizmi, oživljenice, knjiške lekseme, nekrotizme...) te područnu (lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi). Internacionalizmi se moraju naći u nesrodnim jezicima, ali ne u više od 2! Po toj je Anićevoj logici i riječ "govno" internacionalizam jer postoji u hrvatskom, srpskom i bošnjačkom. :-) Ne, ne. Tuđica ti je riječ koja je neprilagođena hrvatskom jeziku, bilo zbog nekih suglasničkih skupova nama čudnim za izgovor i netipičnim za hrvatski jezik (bicikl, ansambl ili pak zbog naglaska na posljednjem slogu (intervju, bife, meni - onda pomičemo naglasak za jedno mjesto unatrag). Znači, medicina nije tuđica, ali je internacionalizam. A usvojenice su riječi koje i ne osjećamo kao strane - boja, majmun, div, admiral, trešnja, naranča, limun (turcizmi) ili pak lopov, karika, soba, kip, lopta (hungarizmi). Egzotizmi su pak jezične posebnosti naroda. Uglavnom, prošvrljaj malo po kategoriji. :) Nadam se da ti je jasnije, kažu mi da kompliciram u objašnjavanju. :)))

Svidjela mi se Kantova definicija povijesti kao zapisane, a historije kao sveukupne prošlosti. Dakle, historija je superordiniran pojam povijesti, ako se ne varam. No, uglavnom, tu se slažemo. Samo doradi članak tako da govori općenito, a ne o jezikoslovnoj strani. Eto, toliko. A historiju vrati natrag ako hoćeš, no, zaista ne znam gdje bih je stavila, a glupo mi je otvarati novu kategoriju o semantici. No, vrati na jezikoslovlje ako ti je onda srce na mjestu. :))))) Ugodan ti dan. ;) --Abyssus 17:06, 24. kolovoza 2006. (CEST)

Da, ali, gledaj. Ja bih pisala o Aniću kad bi definicija bila točna - ali nije. Naime, on se ne može gurati i gramatiku i leksikologiju, samo svojim opisima. Uvijek volim navesti primjer - nakon 20 godina, množina riječi kabel još uvijek stoji - kablovi, a ne kabeli (potonja je množina riječi kabao). Takvih pogrešaka ima previše, a da ne govorimo o krivim objašnjenima. Vrlo bih rado uvrstila kad bi se prezivao Težak, Babić, Tabak, Znika itd., ali ovako - ne. Različite su to stvari, svatko može napisati i gramatik i pravopis i rječnik, druga je stvar koliko je on točan. To nije stvar o Aniću, mogao je i Šonje u svom rječniku i Klaić u svom napisati, svejedno ne uzimam kao argument.

(Usput, stvarno bi bio potreban članak purizam, pojam se spominje u Hrvatski jezik i još nekoliko čanaka o jezikoslovcima.)

O purizmu ću napisati kad sredim sve ostalo, tu ima materijala, previše. :)

Intuintivno mi je jasno da npr. riječi "deskripcija" i "lingvistika" nisu naprosto "tuđice" (kako bi rekao Kubura), nego upravo "internacionalizmi".'

Aha, u pravu si, to su internacionalizmi, a ne tuđice. Sasvim su u skladu s hrvatskim pravilima (mogu prožvakati ovaj ngv skup...). :)

Jedno je kritizirati i neslagati se, primjerice, ja ne podnosim Babića, ali ga poštujem i uvijek navodim što on ima reći o nekom pitanju. Druga je stvar što smatram da bi ga trebalo zatvoriti. :)))) No, opet, to je sve zbog hiperprodukcije pravopisa, klanjam mu se na Tvorbi riječi. Tvoji su članci odlični, filozofija je po prirodi vrtlog sukoba, to je i čini takvom. Ali ako gramatičari stručniji od Anića (koji to po svojoj prirodi nije) govore o internacionalizmima na sasvim drukčiji način, e onda vjerujem njima, a i sebi. Uostalom, tri rečenice opisa u rječniku ne mogu zamijeniti rasprave i detaljne opise u gramatikama i savjetnicima, razumiješ na što ciljam?

Eto, toliko. Usput, napokon nađoh jednog pismenog suradnika koji zna enklitike. Napokon. :) --Abyssus 13:45, 25. kolovoza 2006. (CEST)

Molio bih za pomoć

Ovako, molio bih nekoga ako je moguce, da uzme i pogleda eng verziju teksta o nasem poznatom humanistu koji je izumio izraz enciklopedija...

http://en.wikipedia.org/wiki/Paul_Skalic

Naime tamo se konstantno nastoji, ako ne poreći, a onda barem učiniti kontroverznim porijeklo tog našeg velikana.

Tako je Skalić postao Nijemac, Mađar, Englez... čisto iz tog razloga što se tako nešto može pročitati u "Britannici", "Encarti" i još nekima. Moji apeli u smislu da se radi o greškama i ignoranciji u tim knjigama ostali su bez ikakvog odaziva- štoviše stranicu su zaključali da ju se nebi moglo mijenjati i ispraviti neke očite gluposti!

MOLIO bih nekoga sa ovlastima ili administratora ili samo sa utjecajem na eng. wiki. da učini nešto kako bi se ta glupost i nepravda ispravili- odnosno da se makne zabrana uređivanja stranice i da im se objasni jednom za sva vremena da Skalić nije Nijemac, Mađar... nego Hrvat, jer sve se ostalo kosi sa elementarnom logikom !

Prva godišnjica rada na Wikipediji

Čestitam ti vrijedni Fausto prvu godišnjicu rada na Wikipediji s malim zakašnjenjem :-)) --Roberta F. 01:20, 13. rujna 2006. (CEST)

Molim, a eto , nažalost leti :-)), reci kako stojiš s IRCom? Da li postoji mogućnost da nam se i tamo pridružiš? :-)) --Roberta F. 11:15, 15. rujna 2006. (CEST)

Ovo ipak nije klasični chat, tamo i chatamo, ali se najviše savjetujemo oko rada na Wikipediji, a malo upoznavanja suradnika zaista ne škodi. Ponekad, kratko, možda, ipak dođeš? :-)) --Roberta F. 11:22, 15. rujna 2006. (CEST)

predlozak "stub" i drugi slicni predlosci

Bok,

Vidi moju promjenu.

Popis predlozaka za stranice u izradi imas na Kategorija:Predlošci za stranice u izradi.

Tebi je najkorisniji {{mrva-pov}}.

--Tycho Brahe 15:31, 15. rujna 2006. (CEST)

Federacija ili konfederacija

Bok. Čuj ja sam tu definiciju konfederacije vidio u svojoj knjizi Povijesti iz 8. razreda, a ako nekome više odgovara definicija savez samostalnih država, u redu. --Jack Sparrow 20:09, 20. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Spajanje

Bok,

Za prijedloge spajanje, korsti {{Spoji}} i {{mergefrom}}. --Tycho Brahe 15:01, 26. rujna 2006. (CEST)

Četnici

Pogledaj Razgovor:Četnici u NDH. --Jack Sparrow 11:02, 28. rujna 2006. (CEST)Jack Sparrow

Opet pogledaj Razgovor:Četnici u NDH. --Jack Sparrow 15:30, 2. listopada 2006. (CEST)Jack Sparrow

I opet pogledaj. --Jack Sparrow 22:56, 4. listopada 2006. (CEST)Jack Sparrow

Dangić je uređen. --Jack Sparrow 08:56, 16. listopada 2006. (CEST)Jack Sparrow

Knjige... i još nešto

Svakako, i meni su knjige najdraže što se tiće vađenja podataka, čak bih se usudio reći da su knjige najveće blago svijeta. Inače, ja sam u familiji najčitaniji, nema knjige u stanu koju nisam pročitao (a ima ih kao u knjižnici). Svaka dva tjedna redovno odlazim do knjižnice i posuđujem knjige, najviše s tematikom povijesti i politike ali volim i pustolovne romane. U razdoblju dosade čitam stripove ili crtam. I jedno pitanje, možeš li mi učiniti jednu uslugu? Ako možeš, pogledaj moje doprinose i vidjet ćeš Slika:Queen Anne´s Revenge.jpg. Htio sam postaviti poveznicu na tu sliku u članak Edward Teach ali ne mogu; ne znam zašto. Ako možeš to napraviti umjesto mene postavi poveznicu u odlomku Vrhunac uspjeha. Pozdrav! --Jack Sparrow 19:29, 19. listopada 2006. (CEST)Jack Sparrow

PS. I preporućam ti da pogledaš drugi dio filma Pirati s Kariba. Ako želiš nešto saznati o njemu prije gledanja pogledaj članak Pirati s Kariba: Mrtvačeva škrinja. Sve članke o tim filmovima sam ja napisao dok još nisam bio registriran a sad ih uređujem kako se objavljuju nove informacije. Ali nemoj ni slučajno pročitati članak o trećem filmu prije nego što pogledaš drugi film. --Jack Sparrow 19:29, 19. listopada 2006. (CEST)Jack Sparrow

Pozdrav, Fausto!

Baš me razveselilo, da mislite da ste stariji od mene! Zgodno, i ne bi bilo loše! Ali baš nekako ne vjerujem, ja sam prevalila 60-tu, prema tome....A rasprava iz 1980tih se i predobro sjećam:-( Pozdrav Branka France 11:58, 27. listopada 2006. (CEST)

Pitanje

Da li si otkrio šta novo u vezi (ne)sudjelovanja četnika u ofenzivi na Kozaru? --Jack Sparrow 15:35, 28. listopada 2006. (CEST)Jack Sparrow

Godine

Mislila sam da smo....tu negdje:-) Čovjek se osjeća malo izgubljen uz svu tu mladost koja, na naše oči, kreira današnjicu i trasira budućnost:-) No, nekako se, ipak, manje više držimo ukorak s njima, zar ne? Pozdrav Branka France 14:07, 30. listopada 2006. (CET)

re:Četnici i Kozara

Kako misliš da je taj četnički odred "ostao tome vjeran do kraja" sukobljavajući se s drugim četnicima. Zašto bi se četnici u NDH međusobno sukobljavali kada im je tamo jedinstvo bilo potrebnije od svega? Da li su konkretno u operaciji napada na partizane na Kozari sudjelovali četnici zajedno s Nijemcima i ustašama ili su se držali po strani?. Imam 19 godina, završio sam srednju školu pretprošle godine i sada radim na baušteli s vremena na vrijeme. Nemam otpor prema ČINJENICI da su četnici i ustaše surađivali u nekim slučajevima ali imam otpor prema komunističkoj propagandi da su četnici i ustaše surađivali čitav rat. Kako znaš prvi sporazum između ustaša i četnika je potpisan u svibnju 42. a prije toga oni su se neprestano sukobljavali. Čak i za vrijeme te "suradnje s figom u džepu" bilo je nekoliko slučajeva bitaka između ustaša i četnika. U direktnom ratu četnike su porazili partizani ali nitko ne može poreći da su i ustaše imali (malen) udio u tome. Kako sam čitao u toj knjizi NDH i Italija sam Pavelić je od Nijemaca tražio (nakon kapitulacije Italije) da četnike u NDH ili razoružaju ili prebace u Srbiju jer ih kod sebe nije želio. Za razliku od Talijana Nijemci nikada nisu potpuno vjerovali četnicima. Ne znam da li si čuo ali polazeći u svaku ofenzivu protiv partizana (u kojoj su sudjelovali i četnici) Nijemci su (u slučaju da ofenziva uspije) imali u pričuvi plan za uništenje tih istih četnika s kojima su se borili protiv partizana. Mislim da su 44. kada se očekivalo iskrcavanje Saveznika na Balkanu, Nijemci u Dalmaciji razoružali nekoliko tisuća četnika jer su se bojali (opravdano) da ne prijeđu na savezničku stranu. Svakako ću proučiti knjige Fikrete Jelić-Butić, zapravo već sada trčim u knjižnicu. Pozdrav! --Jack Sparrow 14:56, 30. listopada 2006. (CET)Jack Sparrow

---

hej, jel igraš šah? --West Brom 4ever ^®

---

onda super, idemo na net bacit koju? znan stranicu. ja mogu za po ure. ti? --West Brom 4ever ^®

Strpljivost

Fausto, samo ostavi oznaku {{radovi24}}. Tako će svi znat da netko radi na tom članku i da se ne dira ništa. Kubura 16:03, 30. listopada 2006. (CET)

---

kad ti bude dosadno, samo zovni i idemo igrat :D. inače ako što zatreba, zovni :D --West Brom 4ever ^® 16:48, 30. listopada 2006. (CET)

Knjige

Nažalost u ovoj mojoj knjižnici nemaju knjige Fikrete Jelić-Butić i Milovana Đilasa. Pogledat ću ima li što po antikvarnicama. --Jack Sparrow 13:56, 31. listopada 2006. (CET)Jack Sparrow

Pronašao sam jednu zanimljivu knjigu, Tko je tko u NDH, skup biografija svih vojnih, političkih i civilnih poznatih osoba s područja NDH. Među njima ima svih; ustaša, četnika, partizana, domobrana, Nijemaca itd. Između ostalog ima i kronolgija političkih i vojnih događaja u NDH, između ostalog piše 20. lipnja zajedničke njemačke, hrvatske i četničke snage pod zapovjedništvom generala F. Stahla opkolile partizanske snage na području Kozare pa sam to unio u članak Četnici u NDH. Pozdrav! --Jack Sparrow 19:16, 3. studenog 2006. (CET)Jack Sparrow

Farolfi

Pozdrav! Evo tek sam danas vidio tvoju poruku, jer sam već mjesecima zauzet drugim poslovima i odsutan s wikipedije. Ne da nemam primjedbi, nego mi je jako drago da se još netko zanima za zaboravljene (ali značajne) osobe iz hrvatske povijesti.

U vezi pravoslavnog pokreta na Visu, literature ti praktički i nema. Ipak je riječ o kratkotrajnoj pojavi u jednom perifernom dijelu Hrvatske, iako dosta zanimljivoj i bizarnoj. Ja sam nešto istraživao oslanjajući se na stare novine i sjećanja ljudi koji su sudjelovali u tome (neki su ostavili neobjavljene zapise), pa kad uhvatim malo vremena možda napišem nekakav znanstveni rad (povijest mi je struka). --Max 07:08, 4. studenog 2006. (CET)

Kategorija: Četnici

Napravio sam ju. --Jack Sparrow 11:52, 4. studenog 2006. (CET)Jack Sparrow

Aleksandar Karađorđević

Tekst hrvatski prijestolonasljednici u 21 stoljeću je zamišljen kao mjesto gdje će svi oni biti okupljeni. Kao što vidiš po tamošnjoj poveznici Otto ima svoju stranicu, tako može imati i Aleksandar ( čak i ako taj tekst stvoriš uzimanjem dijelova ili cijelog ovog ) ali osnovna ideja je da tekst ostane u cjelosti. Inače po kojem principu ti njemu daruješ broj II. On može biti samo drugi vođa dinastije Karadorđević istog imena, ali nisam u toku da je bio kralj (da mu je otac abdicirao prije ukidanja monarhije). Zbog toga on je samo Aleksandar Karađorđević (bez broja) !? --rjecina 19:20, 8. studenog 2006. (CET)

Tomislav II. i ostalo

Naveo sam svoje mišljenje o ovoj temi na stranici Razgovor:Hrvatski vladari i zapravo ti dao za pravo. Pavelić nije bio formalnopravno vladar, ali je bio gospodar NDH i zato po mom mišljenju Tomislava II. ne treba spominjati u popisu vladara. Dosada nismo komunicirali pa sam malo pogledao tvoju suradničku stranicu i tvoje doprinose da te "upoznam". Članci su ti zbilja odlični, pogotovo onaj o Titu. Pročitao sam i članak Španovica na koji si uputio na svojoj sur. stranici. Takvih članak o sudbini malih ljudi u doba velikih ratova i previranja trebalo bi biti više na wikipediji. Nisam mogao razaznati jesi li po struci povjesničar (čini mi se da si profesor filozofije), ali o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća znaš više od mene i tu ti skidam kapu. Ja se više zanimam za stariju povijest. Jedino se baš ne bih posve složio s tobom oko onoga što si napisao na stranici za razgovor o Bleiburškom masakru. Članak jest malo tenedenciozan, ali opet ne tako kako si ga ti proglasio. Lijep pozdrav! Flopy, 10:27, 09. studenoga 2006.

Što kažeš da li ćemo se onda složiti oko toga da tekst o Aleksandru Karađorđeviću bude po imenom princ Aleksandar Karađorđević ?

O Tomislavu II. što da kažem, a da se ne ponavljam. Ako desničare žele staviti i Osmanlije kao vladare hrvatske pošto su vladali Bosnom onda na taj popis definitivno spada i Tomislav II. pošto je on de jure vladara našom domovinom dok su to Osmanlije radili samo de facto(između 1513 i 1718). Želim reći da niti jedan od njih nije vladao i de jure i de facto.rjecina, 8:40, 11. studenoga 2006.

Pročitao sam članke na koje si me uputio. Stekao sam sada bolji uvid u tvoje stajalište o tome no ja sam dosta osjetljiv kad se govori, a pogotovo osporava Bleiburg (to govorim općenito, ne za tebe) jer su ga neki članovi moje obitelji prošli i preživjeli (bili su civili i nisu imali nikakve veze s ustaštvom!). Zato priznajem da tu ne mogu biti posve objektivan, iako zapravo mislim da kad je riječ o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća malo tko još uvijek može biti objektivan. Dosada najobjektivnije o tim temama što sam pročitao bila je knjiga Vladimira Žerjavića Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga u kojoj on razbija velikosrpske mitove i megalomanije oko broja žrtava Jasenovca, ali i neke mitove oko broja blajburških žrtava. Ako išta još napišeš o ovom temama ja ću to prije ili poslije pročitati i ako je potrebno i koliko je to u skladu s mojim znanjem komentirati. Iz svega tvojega što sam dosada pročitao na tu temu vidim da zaista nastojiš biti objektivan te to u 95% slučajeva i jesi.

Glede Tomislava II. mislim da je dobar kompromis iako pomalo solomonsko rješenje to što sam naveo obojicu, jer sam Tomislav II. ne bi trebao stajati. Znimljivo je međutim da Ivo Goldstein u svojoj poznatoj knjzi i mojoj ispitnoj literaturi pod popisom hrvatskih vladara ide do 1918., a onda otvara novu kategoriju Vrhovne državne vlasti (1918. - 1991.) (na tlu Hrvatske) što i nije tako loše rješenje. On, zamisli, navodi predsjednike Vlada NDH, ali njene stvarne ili samo formalnopravne vladare Tomislava II. i Pavelića uopće ne spominje!

Metodologija povijesti meni je apsolutno najdosadnije područje povijesti, iako ne bi trebala biti jer ću uskoro diplomirati i biti profesor povijesti. Knjiga Mirjane Gross koju spominješ bila je moja ispitna literatura na prvoj godini za predmet Uvod u povijest koji mi je bio daleko najdosadniji predmet na studiju.

I još nešto. Budući da si se javio kad sam u kafiću izarzio mišljenje da bi na wikipediji trebalo pisati prije Krista, a ne prije naše ere samo ću ti reći da smo mi katolička zemlja i da bi trebalo pisati pr.Kr. O tome i koliko je to politički korektno još sam pisao u kafiću pod istom rubrikom na što je reagirao jedan ateist koji me zapravo u tome podržao, iako to smatra politički nekorektnim. Evo, malo sam se raspisao. Lijep pozdrav. Flopy, 11:30, 13. studenoga

Zaboravio sam te pitati, što misliš o Razgovor o kategoriji:Povijest Hrvatske? Dosada nitko nije reagirao. Flopy, 12:00, 13. studenoga 2006.

oprostite

Citiram sebe s Bolševizma, plus kvačice:

Ja ponekad zaboravljam da nisu svi upućeni u moju situaciju.

Ja govorim ne o Wikipedii, nego o SADu, gdje je većina enciklopedija zaštićena copyrightom. Ali to je potpuno naša stvar. Oprostite za nerazumjevanje. By the way, pročitao sam vaš profil i pozdravljam vaš doprinos ovom projektu. --VKokielov 04:19, 11. studenog 2006. (CET)

Hrvatska katolička zemlja

Nikada nisam doveo u sumnju činjenicu da je Hrvatska sekularna zemlja, tako jest i tako mora biti. Ili si me krivo shvatio ili namjerno izvrćeš moje riječi. Činjenica međutim jest da se na zadnjem popisu stanovništva 2003. 87% stanovnika izjasnilo katolicima sviđalo se to tebi ili ne. Oduvijek se osim u doba komunizma pisalo prije Krista. Pogledaj stranu povijesnu literaturu, pogledaj zapadne wikipedije, svi oni pišu prije Krista. Donat kaže da BCE znači prije naše ere, ali na engleskoj wikipediji lijepo piše da BC znači isključivo before Christ. I de.wiki isključivo piše vor Chr. Zapad je mnogo sekularniji od Hrvatske pa ipak tako piše. Pogledaj bilo koji hrvatski udžbenik povijesti za osnovne i srednje škole u kojima isključivo piše prije Krista. Pa nije ih Crkva pisala! Ne znam gledaš li TV Kalendar na HTV-u, odličnu povijesnu emisiju koju svi hvale gdje također uvijek kažu prije Krista. Pa ne rade ga svećenici!! Kako to komentiraš? Zaista poštujem svačije vjersko i ateističko uvjerenje. Ovu temu sam otvorio zato jer mislim da na wikipediji treba biti ili jedno ili drugo, ne oboje. Ako mi je ateist suradnik 001 dao za pravo, ne znam u čemu je kod tebe problem. Kažeš da nećeš dopustiti da to itko mijenja. Članke na wikipediji može mijenjati SVATKO! Ja ne kanim mijenjati postojeće, ali u onima koje ja napišem pisat će prije Krista. To je tradicija, sviđalo se to nekome ili ne. Hajde, zaista ne želim da se posvađamo zbog toga:)) Ja sam iznio po meni objektivne razloge zašto treba pisati prije Krista, a ne zato jer želim nekome nametati svoje vjersko uvjerenje, jesam katolik, ali ne živim uvijek po pravilima svoje vjere. Nastavi pisati odlične članke i dalje. Lijep pozdrav :)) Flopy, 08:38, 14. studenoga 2006.

Obavijest za označavanje slika

IZBRISANO. Panično sam uplašen svom tom strogošču oko slika i ne stavljam nikakve slike ni u kojem slučaju!--Fausto 11:43, 16. studenog 2006. (CET)

Trošenje

Fausto, molim te nemoj se trošiti na nepotreban posao, ukoliko se nešto bude trebalo mijenjati, botovi će lako prepraviti, do tada ostaje kako je koji suradnik navikao pisati. Hmm, stranica za razgovor ti je zaista već preduga, hoćeš ju sam arhivirati, ili želiš pomoć. Još nešto, zašto nemaš upisanu e-mail adresu? Lijep pozdrav --Roberta F. 12:51, 16. studenog 2006. (CET)