Hram boga Mitre u Jajcu
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
 |
Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan odnosno preuzet s nekog tiskanog ili elektronskog izvora, ali to nije moguće odmah utvrditi. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na stranici za razgovor. Ako je zaboravljeno navesti izvor, trebalo bi ga navesti. Ako se nađe izvor i tekst nema dopusnicu, potrebno ju je dobiti (vidi upute za dobivanje dopusnice), u suprotnom tekst će biti obrisan. |
|
Rimski hram boga Mitre u Jajcu
| |
|---|---|
| Lokacija | Jajce |
| Koordinate | 44°20′26″N 17°15′58″E / 44.34069°N 17.26619°E |
| Godine izgradnje | antika |
| Religija | mitraizam |
Hram boga Mitre je starovjekovni hram u Jajcu. Starorimska je mitraistička građevina.
Leži ispod starog grada s njegove jugozapadne strane, a orijentiran je zapad-istok. Nalazi se na vlažnom području poznatom kao lokalitet Bare oko 200 m jugozapadno od srednjovjekovnog grada na lijevoj obali Plive. Prvi njegov istraživač bio je Dimitrije Sergejevski.Najstariji je spomenik u Jajcu i među najstarijima u BiH potječe iz IV. st. To je staro indo-iransko božanstvo Sunca i svjetlosti, čiji su kult iz Male Azije donijeli rimski vojnici. Spomenik je otkriven 1931. godine u blizini sadašnjeg hotela „Tuirst 98“ i veoma dobro je očuvan.
Antički kult nepobjedivog boga Mitrasa širili su vojnici, robovi i trgovci podrijetlom s Orijenta ili vojnici koji su na istoku došli u dodir s pristalicama ovog kulta. Kao vjera koja je obećavala višu socijalnu pravdu i zagrobni život privlačila je niže slojeve društva i ozbiljno ometala širenje kršćanstva. Kult je raširen po svim provincijama Rimskog Carstva ukljućujući i provinciju Dalmaciju u čijim je granicama bio i najveći dio današnje Bosne. Ostaci Mitreuma u Jajcu su pronađeni prilikom izgradnje privatnog objekta. Zemljište je otkupilo društvo za čuvanje starina u Jajcu i pod nadzorom F. Stajnera, zaštitilo je lokalitet. Prvo je podignuta drvena ograda, a ubrzo je sagrađen zaštitni kameni objekt koji je do danas sačuvan. Pripadnici mitraizma nastojali su smjestiti svoja kultna mjesta po mogućnosti u pećinama a u pomankanju takvih mjesta izgrađivali su male jednoćelijske hramove – SPELEJE, te ako je teren dopuštao, ukopavali u zemlju da bi pojačali dojam pećine.
Mitreum je nepravilni četverokutnik dimenzija 7x4,5 m. Na prirodnoj stjeni zapadnog zida urezana je reljefom glavna kultna ikona koja prikazuje završnu scenu tauroktonije – žrtvovanje bika. Ikona je urezana u jednoj plitkoj niši, a visina joj je 1,68 m. Mitras je prikazan na uobičajen način: figura mladića koji naliježe lijevim koljenom na leđa bika koji je oboren na zemlji. Lijevom rukom podiže glavu bika na više, desnom rukom zabada nož u pleća. Rep koji se završava s tri žitna klasa grči se i povija prema gore. Žitno klasje nagovještava vjernicima razlog ovog svetog ubojstva tj. žrtvovanja koje se vrši radi plodnosti zemlje. Mitras na glavi drži frigijsku kapu, obučen je u tuniku, a preko leđa je ogrtač – hlamida. Ovu scenu prati škorpion, zmija koja gmiže cjelom dužinom pored bika, pas koji je prikazan u skoku prema rani i (s lijeve strane) pored Mitrasove hlamide nalazi se gavran. U donjem dijelu lijevo i desno od prostora za vršenje čina TAUROKTONIJE stoji po jedan bakljonoša. Lijevi bakljonoša se zove Kautes i drži buktinju koja je oborena prema dolje, dok desni – Kautopates objema rukama drži podignutu buktinju s plamenom okrenutim prema Mitrasu. Iznad glave bakljonoše uklesane su dvije male trokutaste niše koje su služile za postavljanje žižnjaka – svijeća. Statua Kautesa obrađena je samo s prednje strane. Glava je odbijena, a ukupno je visok 0,55 m. U visini mitirne glave nalaze se još dva božanstva u obliku bista. Ovo su solarna božanstva. Sol je s desne strane Mitrasa i Luna s lijeve strane. Prilikom otkrivanja jajačkog Mitreuma pronađena je skulptura lijevog bakljonoše i pored toga što je prikazano u reljefu. Osim reljefa na prirodnoj stijeni ostala su još i tri žrtvenika. Svaki žrtvenik označavao je jednu društvenu klasu. Najmanji žrtvenik simbolizirao je siromašnu klasu (on je jedini oštećen). Tijekom istraživanja pronađena je i srebrna fibula te 16 novčića. To je jedini primjerak mitričke skulpture u Bosni. Teško je utvrditi točno vrijeme postanka a najvjerojatnije potječe iz IV. st.